O kontroverznoj temi surogatstva ili „iznajmljivanja maternica“ raspravljalo se u Vijeću Europe, samostalnoj međunarodnoj organizaciji 47 država članica šire europske regije, među kojima je i Hrvatska. Izvješće o surogatstvu odbačeno je s 16 glasova protiv i 15 glasova za 16. ožujka 2016. na sjednici Odbora za socijalna pitanja, zdravstvo i održivi razvoj Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.

Tako je Vijeće, čija je glavna zadaća jačanje demokracije i zaštita ljudskih prava i u čijoj je nadležnosti Europski sud za ljudska prava, bilo nadomak odluke da u Europi ozakoni surogatstvo, koje osuđuje velik dio građana Europe, Katolička Crkva, ali i brojne udruge civilnog društva, koje ga smatraju modernim oblikom trgovine ljudima, protivnom pravima i dostojanstvu čovjeka. Surogatstvo je nošenje i rađanje djeteta za nekog drugog. “Naručitelji” djeteta sklapaju kupoprodajni ugovor o surogatstvu sa ženom koja će za njih nositi dijete te s klinikom, zatim nabavljaju spolne stanice koje se u klinici putem in vitro potpomognute oplodnje usađuju u ženu te nakon poroda preuzimaju dijete kojeg se žena unaprijed u ugovoru odrekla.

„Ovom odlukom Odbora je zaustavljen pokušaj nametanja ozakonjenja surogatstva u bilo kojem obliku državama članicama Vijeća Europe. Činjenica da je Izvješće odbačeno sa samo jednim glasom razlike potvrđuje jačinu interesnih lobija koji pokušavaju ozakoniti surogatstvo – moderni oblik iskorištavanje žena i djece – putem europskih institucija – rekao je Ivan Munjin, diplomirani teolog na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i član Upravnog odbora „U ime obitelji“, koja se aktivno uključila u borbu protiv surogatstva.

Izvješće pratile brojne kontroveze

Međunarodna inicijativa “Ne trgovanju majčinstvom” pokrenuta od strane udruga koje se zalažu za brak i obitelj u Europi, čija je članica i „U ime obitelji“, prikupila je 107.967 potpisa europskih građana za ukidanje svih vrsta surogatstva u Europi, a Udruga je pismom pozvala i sve članove Odbora da odbace sporno Izvješće, kojeg su pratile brojne kontroverze.
„Izvjestiteljica Petra De Sutter nalazila u sukobu interesa jer se profesionalno bavila surogatstvom kao voditeljica odjela za reproduktivnu medicinu Sveučilišne Bolnice u Ghentu (Belgiji), što je protivno pravilima Parlamentarne skupštine. Nadalje, sjednice Odbora na kojima se odlučivalo hoće li De Sutter biti smijenjena te na kojima se glasalo o Izvješću bile su zatvorene za javnost, što obično nije slučaj. Navodno nisu poštivane neke procedure na sjednici na kojoj je donesena sporna odluka da De Sutter nije u sukobu interesa, a sam nacrt Izvješća nikada nije objavljen “ – istaknuo je Munjin i dodao kako sve to upućuje da se Izvješće željelo dati Parlamentarnoj skupštini na usvajanje “ispod stola”, kako zainteresirana javnost ne bi stigla na vrijeme reagirati.

Osim U ime obitelji, istaknuo je Munjin, puno je udruga civilnog društva, stručnjaka i samih građana zagovaralo potrebu da se Izvješće o surogatstvu odbaci jer je sastavljeno u ozračju sukoba interesa, ali i iz razloga što je postojala opravdana sumnja da će konačno Izvješće sadržavati pozitivan stav o tzv. altruističnom ili nekomercijalnom, “dobrovoljnom surogatstvu”, što je javno zagovarala De Sutter.

„Stvorio se veliki pritisak javnosti, a nekoliko je udruga prosvjedovalo i ispred samog sjedišta Odbora. Ne znamo koji je bio konačan razlog odbacivanja Izvješća jer je sjednica bila zatvorena za javnost, ali je svakako pozitivno da je odbačeno, što je vratilo povjerenje građana u institucije Vijeća Europe“- zaključio je Munjin.

„Vjera mi pomaže uvidjeti dublji smisao“

Ivan Munjin rođen je 1987. godine, a dolazi iz župe sv. Jeronima u Zagrebu. Ovaj mladi diplomirani teolog i angažirani vjernik u udruzi U ime obitelji vodi nekoliko projekata koji se tiču društvenog zagovaranja. Sudjelovao je u organizaciji referenumskih izjašnjavanja o braku i o promjeni izbornog sustava, kao koordinator mladih.

„Sve ono što sam naučio, kao i moja vjera, pomaže mi uvidjeti dublji smisao onoga za što se zalažem, a to je da sredina u kojoj živim bude više otvorena obitelji. Smatram da sve razine društva trebaju biti usmjerene na obitelj, koja donosi mnoga dobra za svakog pojedinca i širu zajednicu. Ulaganjem u obitelj, ulažemo u svakog čovjeka, da bude radosniji i da ima još bolje uvjete da ostvari svoj životni poziv“ –rekao je Munjin i dodao kako je svako surogatstvo kršenje dostojanstva i prava djeteta da bude začeto, nošeno i rođeno od strane svoje majke i oca, u braku, te od njih odgajano, kao i kršenje dostojanstva i prava žene iskorištavanjem njezinog tijela kao “stroja za rađanje”.

Putem članaka na news portalu Narod.hr, istaknuo je Munjin, željeli su pokazati konkretna negativna iskustava ljudi koji su sudjelovali u surogatstvu te pokazati koja sva zla donosi ozakonjenje surogatstva.

„U slučaju “Baby Gammy”, tajlandskoj surogat majci koja je australskom paru Davidu i Wendy Farnell rodila blizance, par je uzeo samo zdravu djevojčicu. Drugi je blizanac imao Downov sindromom, stoga je par tražio od surogat majke da počini abortus u visokoj trudnoći, što je ona odbila, pa je par to dijete ostavio majci, a uzeo drugog blizanca. Sve češće naručitelji tvrde da im surogatski ugovor daje zakonsko pravo potraživati pobačaj od žene koja nosi dijete u slučaju da se zbog nekog razloga predomisle“- upozorio je Munjin i dodao kako surogatstvo ostavlja psihološke posljedice na ženu i dijete, koje su dokazane u znanstvenim istraživanjima.

„Žene stvaraju povezanost s djetetom za vrijeme trudnoće pa trpe psihološke posljedice jer ga trebaju ostaviti nakon rođenja. Neka istraživanja pokazuju da se dijete teže prilagođava paru koji ga je naručio. Naposljetku, praksa surogatstva otvara dodatnu pravnu nesigurnost za djecu jer pravni sistemi mnogih država ne priznaju pravni odnos naručitelja i djeteta iz surogatskih ugovora, često sklopljenih na međunarodnoj razini, pa osim što su oduzeta svojoj majci, ta djeca odjednom bivaju prepuštena državi, to jest, trećoj skrbničkoj obitelji“- rekao je Munjin i dodao kako je očigledno da surogatstvo stvara jedan pravni nered, koji se prelama na životima majke i djeteta.

“Surogat majka”, koja rađa dijete za nekog drugog, prema ugovorima o surogatstvu nema pravo na to dijete nakon njegovog rođenja, iako ga je nosila i rodila, što je oduvijek bio preduvjet majčinstva. S druge strane, ta ista žena često nije biološki povezana s djetetom koje nosi, stoga vlasnici spolnih stanica (bilo svojih bilo od treće strane) mogu tvrditi da imaju pravo na to dijete.“

Pokušaj ozakonjenja i u Hrvatskoj

Munjin je istaknuo kako je iznajmljivanje maternice te prodaja ili ustupanje djece u većini država članica Europske unije nezakonito. I Crkva se oduvijek protivi surogatstvu, što je posebno naglašavano za vrijeme papa Ivan Pavla II i Benedikta XVI, a nije mu sklona niti Europska unija.

„Europski parlament je 17. prosinca 2015. usvojio Rezoluciju u kojoj se osuđuje praksa surogatstva i smatra da praksu gestacijskog surogatstva treba zabraniti. Za rezoluciju je glasovao 421 zastupnik, protiv je glasovalo 86, a 116 zastupnika je bilo suzdržano“ – rekao je Munjin i dodao kako hrvatski zastupnici SDP-a, HNS-a i IDS-a u Europskom parlamentu nisu glasali za zabranu surogatstva, iako je ono u Hrvatskoj zabranjeno.

Surogatstvo u svim oblicima zabranjuju Njemačka, Francuska i Italija, ali Grčka i Ujedinjeno Kraljevstvo dopuštaju tzv. alturističko surogatstvo, koje ne uključuje plaćanje surogat majke i profit od surogatskih ugovora. Druge zemlje EU poput Belgije, Irske, Nizozemske, Španjolske, Mađarske i Češke nemaju regulirano to područje, dok Ukrajina, Rusija i neke države SAD-a imaju ozakonjeno komercijalno surogatstvo.

„Dijete je doslovno putem ugovora naručeno u “klinikama za plodnost” diljem svijeta. Prilikom narudžbe parovi mogu izabrati kakvo dijete žele – od boje očiju, kože, pa sve do obrazovnog statusa žene koja će ga nositi i roditi. Surogatstvo je trgovina ženama i djecom – postoji posebno tržište “surogat majkama”, koje nude klinike, kao i spolnim stanicama- istaknuo je Munjin i dodao kako lobiji koji zagovaraju ozakonjenje surogatstva u svijetu postoje i u Hrvatskoj.

„Ono je kod nas zabranjeno Zakonom o medicinski potpomognutoj oplodnji. Ipak, svako se malo čuju glasovi da bi surogatstvo trebalo biti ozakonjeno u nekom obliku. U Hrvatskoj se udruge Roda, Beta i Građanska inicijativa osoba koje se bore s neplodnošću zalažu za “uvođenje surogat majčinstva bez naknade za onkološke bolesnice (za koje je trudnoća vrlo rizična) i žene koje su usred bolesti ili povrede ostale bez reproduktivnih organa”- rekao je Munjin i zaključio kako ozakonjenje surogatstva nikada nije rješenje jer sa sobom nosi brojne probleme.

„Dijete nikada ne može biti objekt. Onkološkim bolesnicama se ne može pomoći praksom koja dijete namjerno lišava majke koja ga je nosila i rodila. Radi se o pokušaju da se surogatsvo na mala vrata uvede u Hrvatsku, što bi kasnije dovelo do ozakonjenja surogatstva za sve slučajeve“- upozorio je za kraj Ivan Munjin.