U podcastu “55 minuta kod Željke Markić” gost emisije mladi je političar Frano Čirko, osnivač političke stranke Generacija obnove i odnedavno član predsjedništva Hrvatskih suverenista. U emisiji je progovorio o ranom angažmanu u politici, gradonačelniku Tomaševiću, referendumskoj inicijativi za zaštitu hrvatske kune, uvođenju eura i iseljavanju mladih iz Hrvatske.
Čirko je rođen 1990. u Zagrebu, gdje i danas živi. Po struci je diplomirani informatičar. Politički je aktivan od svoje 18. godine. U dva je mandata na lokalnim izborima izabran u vijeće Mjesnog odbora Malešnica.
O ranom ulasku u politiku
Politika me zanimala još od osnovnoškolskih dana, od srednjoškolskih intenzivnije. U politiku sam se aktivno uključio s 18 godina, a s još nepunih 19 godina bio sam nositelj svoje liste na lokalnim izborima. Mlad sam, a već sam 3. mandat u Vijeću svoga kvarta gdje su me susjedi i prijatelji izabrali. Jednostavno sam volio i pratio političke procese. Tada je to bilo drugačije nego danas – onda je to bilo iz nekog mladenačkog bunta koji danas nije ugašen u meni ali je danas to na jednoj višoj razini. Mnogo sam toga naučio. 2017. godine sam zajedno sa svojim suradnicima, prijateljima osnovao političku stranku mladih Generacija obnove. Drugoga listopada ove godine smo se na ujediniteljskom Saboru u dvorani “Vatroslav Lisinski” ujedinili s Hrvatskim suverenistima, Hrvatskom konzervativnom strankom i Hrastom. Sjeli smo vrlo ozbiljno po pitanju i kratkoročnih i dugoročnih političkih ciljeva, došli do suglasja i zaključili da nam se isplati i jednima i drugima ići zajedno.
Od 2. listopada više nisam predsjednik Generacije obnove nego sam član predsjedništva Hrvatskih suverenista i djelujem kao član vodstva te stranke.
O građanskom odgoju u školama
Ne gledam blagonaklono na uvođenje građanskog odgoja u škole jer iza toga stoji vrlo jasna ideologija, a naše je zakonsko i demokratsko pravo da se tome suprotstavimo i to žestoko.
O razbijanju mita o tome tko je Tomašević
Znao sam tko je Tomašević jer sam aktivan u politici od 2018. Njegova je udruga bila poznata, bio je aktivan na parapolitičkoj sceni i počeli su s „antibandićevštinom“ onoga trenutka kad im je Bandić zatvorio pipu što je paralelno s Bandićevim odlaskom iz SDP-a. Oni su zapravo bili terenski igrači SDP-a, ne direktno nego ideološki.
Svakodnevno pratim medije i točno znate koja je javna percepcija. Ključna percepcija o Tomaševiću je bila da je antisistemski i antiestablišmenski kandidat. Pošto sam znao tko je on, pretražio sam na stranicama ministarstava, udruga i Grada Zagreba da je taj antisistemski i antiestablišmenski kandidat od tog istog establišmenta i sistema, od Bandića dobio 1.300.000 kuna u razdoblju od 2009.-2011. godine. Od Sanaderovog HDZ-a dobio je samo 2009. više od pola milijuna kuna, a naredne tri godine još milijun i pol kuna.
O Tomaševićevoj stručnosti
Neki dan je bio demanti od CIOS-a, gdje su podrugljivo napisali da je iznenađujuće da jedan čovjek kojemu u životopisu stoji da je bio konzultant u 40 država po pitanju zaštite okoliša ne poznaje osnove Zakona o zaštiti okoliša u Hrvatskoj na temelju kojeg treba raspisivati natječaje.
O referendumu za zaštitu hrvatske kune
U nedjelju, 24. listopada krenuli smo sa skupljanjem potpisa za raspisivanje referenduma po kojem će hrvatska kuna postati Ustavom zaštićena. Referendumsko pitanje će glasiti: Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba koja glasi: „Novčana jedinica Republike Hrvatske jest kuna, koja se dijeli na stotinu lipa. Odluku o promjeni novčane jedinice u Republici Hrvatskoj donose birači na referendumu.“
Želimo da hrvatska Vlada bude onemogućena u tome da ukine hrvatsku valutu kunu, odnosno, da to ne može učiniti bez da pita to hrvatski narod na referendumu. Želimo da hrvatski narod o tome odluči. Poštapalica je premijera Plenkovića da je hrvatski narod to već izglasao na referendumu o Europskoj uniji. Prošlo je devet godina i mnogo se toga promijenilo u Europskoj uniji. Uostalom, čak i da smo imali referendum o euru, hrvatski narod, ako to želi, ima pravo revidirati svoju odluku.
O Plenkovićevoj neodgovornosti prema građanima
Pitanje na tom referendumu glasilo je: Jeste li za to da Hrvatska bude članica Europske unije? – To je bilo pitanje, a ne: Jeste li za to da Hrvatska uvede euro? Niti: Jeste li za to da Hrvatska primjeni sve odredbe pristupnoga pregovora unutar kojega smo se mi zaista obvezali da uvedemo euro? Međutim, to nisu bila pitanja referenduma. Hrvatski narod nije dao blagoslov nad pristupnim pregovorom, kojeg nitko nije ni znao. Da sad pitate 95 posto političara koji su tada u Hrvatskome saboru izglasali taj pristupni ugovor, oni ne bi znali nabrojati dvije stavke toga pristupnoga pregovora.
Ako je istina ono što premijer Plenković kaže – da su hrvatski građani izglasali euro i ako je toliko uvjeren u pobjedu na referendumu onda bi ga sam raspisao i podijelio odgovornost. Ja ga prvi ne bi prozivao za povećanje cijena koje će se dogoditi i koje se dogodilo u svim državama koje su uvele euro, uz ostale posljedice – ekonomske i političke. Iz premijerove perspektive bi bilo lakše da podijeli odgovornost s građanima.
O lošoj monetarnoj politici
Od uvođenja hrvatske kune nismo imali nestabilnu valutu. Imali smo, monetarno gledano, dosta stabilnu situaciju. Nismo imali nekih velikih inflacija, kao što je bilo za vrijeme komunizma. Druga je stvar što naše vlasti i naša Hrvatska narodna banka nisu popularizirale kunu. Imamo fiksiran tečaj na sedam i pol eura već nekoliko godina. To je pokazatelj da nismo vodili monetarnu politiku. Kako to da su potrebe za monetarnim instrumentima već 20 godina identične u Njemačkoj, Luksemburgu i Hrvatskoj?
Kako to da Poljska koristi svoje monetarne poluge poljskog zlota da u trenucima kad im je potreban izvoz obaraju za nekoliko postotaka svoju valutu i koriste to za probitke svoga gospodarstva? A u 20 godina mi imamo identičan tečaj?
Da bi moglo doći do uvođenja eura javni dug ne smije biti veći od 60% BDP-a. Mi nemamo te kriterije. Međutim, Europska komisija promijenila je uvjete zato jer joj je izuzetno bitno da Hrvatska i Bugarska uvedu euro iz političke perspektive, ne ekonomske. Smanjili su kriterije jer europski projekt doživljava polagani kolaps. Velika Britanija izašla je iz Europske unije, a jaz između zemalja Višegradske skupine i ostatka Europe je sve veći i veći. Može se dogoditi izlazak Poljske. I Europskoj komisiji je bitno da na račun našega gospodarstva oni pokažu da europski projekt ide dalje.
O optimizmu glede normalne Hrvatske
Gledajući globalne procese nisam optimističan, ali povijest je takva da je potrebno napraviti najbolje što se može napraviti. U najgorem slučaju ublažiti neke procese da imamo što manje štete od toga. Ako pratimo što se sve događa u zapadnoj civilizaciji događa se proces samouništenja i fizičkog i kulturnog i društvenog. Imam nadu u pozitivne političke procese dijelom i u Hrvatskoj i na nekoj globalnoj sceni u srednjoj i istočnoj Europi koja ipak pruža otpor tim globalizacijskim procesima, imamo zajedničke interese, ne samo ekonomske i gospodarske, nego i kulturne i vrijednosne i u to polažem nadu da ćemo ostati normalna i sigurna država.
Želite se pretplatiti (besplatno) na kanal?
Ako želite pratiti podcast “55 minuta kod Željke Markić” i dobivati obavijesti o novim objavama možete se pretplatiti na kanal.
Koraci za aktiviranje (besplatne) pretplate:
- Prijavite se na YouTube na računalu.
- Otvorite videozapis na kanalu na koji se želite pretplatiti.
- Ispod playera videozapisa kliknite Pretplati me(Subscribe)
Kad se pretplatite na kanal, svi novi videozapisi koje taj kanal objavi prikazat će se u vašem feedu Pretplate i dobivat ćete obavijesti kad kanal na koji ste pretplaćeni objavi novi sadržaj.
Svaka pretplata na kanalu na Youtubeu je automatski besplatna.
>(VIDEO) Pogledajte premijeru podcasta Željke Markić i predbilježite se za nove emisije
Na feedu pretplata koji je dostupan na mobilnim uređajima i računalima prikazuju se svi videozapisi nedavno preneseni na kanale na koje ste pretplaćeni.
Ako želite dobivati sve obavijesti s kanala na koji ste pretplaćeni, dodirnite zvonce za obavijest
Zvonce će se tada promijeniti u zvonce koje zvoni
Izvor: narod.hr
