Gost podcasta “55 minuta kod Željke Markić” bio je politolog, sociolog i profesor političkih znanosti, dr. sc. Anđelko Milardović. Povod za razgovor bile su dvije njegove nove knjige.
> Nova knjiga Anđelka Milardovića: Simulacija demokracije
O demokraciji u Hrvatskoj
Na početku je dr. sc. Milardović rekao da se “ugodno osjeća u prostoru koji podsjeća na prostor grupe u ilegali”. “Javljamo se iz ilegale, u doba liberalne demokracije koja cvjeta u Republici Hrvatskoj” – našalio se.
“Postoji ‘kasta’ koja može govoriti u javnim medijima, a mi smo ‘podkasta’ koja više ne može govoriti u javnim medijima, pogotovo državnim.” – rekao je Milardović.
“Mi živimo u vrijeme procvata liberalne demokracije čiji je protagonist Andrej Plenković i njegovi asistenti i zbog tog procvata jedan dio ljudi ne može više javno govoriti jer je naprosto nepoželjan u javnim medijima” – nastavio je u ironičnom tonu Milardović.
“Smatram da je riječ o nekom tipu regresije u odnosu na koncept liberalne demokracije” – rekao je.
Na pitanje može li to “vraćanje natrag” ići toliko daleko da ide prema totalitarnom sustavu, odgovorio je:
“Može i to. Ali to vraćanje ovisi i o ponašanju javnosti, odnosno građana, o tome dokle će oni trpjeti taj tip regresije. U nedavnom intervjuu za Slobodnu Dalmaciju rekao sam da se radi o regresiji i kakistokraciji, a to je najgori oblik vladavine, odnosno to je vladavina “najgorih””.
O novoj knjizi
U emisiji je bilo govora o Milardovićevoj knjizi “Simulacija demokracije”.
“Moja političko-filozofska pozicija je pluralizam kao ontološka koncepcija koja podrazumijeva uvažavanje različitih političkih identiteta i aktera u društvu, koji ne bi trebali biti zapriječeni. Jer ako mi imamo mišljenje koje je različito od onoga što zastupa trenutna vlast i onda nas tretiraju ‘podkastom’, a mi to nismo jer imamo intelektualnih sposobnosti koju oni nemaju, i tjeraju nas da se javljamo ovako, iz ilegale, iz prostora od 15 četvornih metara… zar to nije zabrinjavajuće?” – pitao je Milardović i dodao:
“Zalažem se da svaki član ove društvene zajednice ima slobodu – slobodu mišljenja, slobodu udruživanja, komentiranja itd., da i najgori govor ne može biti predmetom zabrana i ignoriranja. Nekad su, u rigidnom totalitarizmu za to postojale zabrane, hapšenja, a sad je tu suptilnija metoda – nema hapšenja, a sada vas jednostavno nema, na ekranu piše ‘delete’… Sad koristim izraze na engleskom kao što ih koristi ova ‘briselska kasta’ da bi u komunikaciji s građanima bili pametniji, da bi pokazali da su superiorniji od ove ‘male ništavne raje’ koju trebaju samo kad su izbori. Kad su izbori oni kažu: ‘To je festival demokracije’, a ja dodajem: festival ‘simulirane demokracije’.”
O ‘simuliranoj demokraciji’
Upitan da pojasni što je “simulirana demokracija”, kazao je:
“Najjednostavnija definicija ‘simulacije’ jest – oponašanje onoga čega nemamo.”
U emisiji se također govorilo o neorganiziranom i kaotičnom ponašanju vlasti u aktualnoj koronakrizi, a dr. Markić upitala je svog gosta i da prokomentira aktualnu “zabranu iznošenja bilo kakvih razumnih pitanja vezanih za znanost, medicinu, posljedice cijepljenja, nošenje maski…”
“Ako smo se 90-ih godina (a to je sad već tema druge knjige, “Dokumenti o državnosti i političkom sustavu RH 1990.-2020.”), ako smo se dogovorili u Božićnom ustavu da je demokracija ustavna formula, u čemu je onda problem? Ja bih pustio sve govore jer prihvaćam pluralizam kao ontološku koncepciju. Treba pustiti sve aktere u društvu da misle i da govore” – odgovorio je Milardović.
“Da se ova aktualna ekipa na vlasti našla 1991., projekt RH bi trajao 15 minuta i završio bi kao veliki krvavi pir. To je procjena u odnosu na sposobnost.” – rekao je pred kraj emisije dr. sc. Milardović.
“Vratimo se na to doba. Ne bih ulazio u genezu raspada Jugoslavije, tu je kompetentan drug Dejan Jović i ekipa s “talibanskih dogmatskih regionskih” nauka, nego ću govoriti o jednom aspektu stvaranja države u procesu tranzicije u pluralno društvo. U tom procesu nas je pratilo neko znanje, ‘virtum’ – vještina, sposobnost te stare garde koji su vodili taj projekt, tj. koji su tada vodili RH, ali pratila nas je i ‘fortuna’. Gledajući s aspekta novovjekovne političke filozofije Nicola Machiavellija, uzeo sam pojmove ‘virtum ‘ i ‘fortuna’. Fortuna nas je pratila u više navrata – prvi put kod pokušaja atentata na predsjednika, raketiranja Banskih dvora 1991. Da je atentat uspio, od projekta RH ne bi bilo ništa. Već je bila stvorena alternativna civilna vlada.” – istaknuo je i dodao:
“Moja knjiga ima 12 dodataka, ima preko 1000 stranica i za to sam morao različite stvari pročitati.”
“Hrvati imaju negativan odnos spram Rusa, no, da nije bilo njih i ove ‘stare garde’ koja je intervenirala u Moskvu, Zagreb bi bio na meti i u opasnosti da bude razoren, a da ne govorimo o ovim pričama o SAO-ima, planu Z4… I takvih odlomaka ima više. Spasio nas je omjer vještine vladajućih i sreće.”
“Mi o onima koji su tada vladali možemo imati različita mišljenja, o procesu raspada Jugoslavije također možemo imati različita mišljenja, ali da se nešto moglo održati – ono bi se održalo. Kao što individualni životi nisu vječni, tako nisu vječne ni države, nisu vječna carstva, imperiji. Povijest civilizacija i politička povijest pokazuje (a za to postoje i dokazi u formi dokumenata) kako su nastajale države i kako su nestale. Samo na primjeru 20. st. – vidimo kako je nestala Austro-Ugarska, Otomansko Carstvo, Rusko Carstvo, Romanovi… itd. Moje tumačenje je sljedeće: Da je neki entitet mogao preživjeti, preživio bi. Govorim o Jugoslaviji.” – zaključio je dr. sc. Milardović.
Na kraju emisije poručio je:
“Moja poruka gledateljima je: ‘Onog trenutka kad se prestanete bojati, bit ćete slobodni, a sloboda nema cijenu’”.
Prof.dr. Anđelko Milardović politologiju je studirao u Ljubljani i u Zagrebu. Diplomirao je 1981. na Fakultetu političkih nauka Zagrebu, gdje je 1986. i magistrirao iz područja filozofske antropologije. Doktorirao je 1987. na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu iz područja sociologije politike. Redoviti je profesor političkih znanosti u trajnom zvanju i znanstveni savjetnik. Kolegije Uvod u politologiju, Sociologija politike, Povijest političkih ideja, Suvremene političke ideje i ideologije, Sociologija kulture, Sociologija informacijskog društva i cyber-kulture i Politički marketing predavao je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilištu u Dubrovniku, Sveučilištu Sjever, Sveučilištu J. J. Strossmayera i na Visokoj školi Algebra. Godine 1987. bio na studijskim boravku u Göttingenu, 1991. u Bonnu, 1994. u Beču i iste godine u Heidelbergu na Institut für Politiwissenschaft kod profesora Klausa von Beymea.
Voditelj je međunarodnog znanstvenog projekta Globalizacija migracija, antiimigrantske stranke i ksenofobija u EU. Utemeljio je nakladničku kuću Pan liber gdje je uredio više od sedamdeset naslova iz politologije, Centar za politološka istraživanja, Institut za europske i globalizacijske studije znanstvenog portala Demos Migrant. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim znanstvenim konferencijama. Područja njegova znanstvenog interesa su politička teorija i filozofija, sociologija politike, kulture i migracija. Od 2007. sustavno se bavi istraživanjem različitih dimenzija globalizacije. Autor je mnoštva članaka u časopisima i više od dvadeset knjiga iz politologije i društvenih znanosti. Zaposlen je u Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu.
Gostovanje dr. sc. Milardovića u 55 minuta kod Željke Markić pogledajte u cijelosti na YouTube kanalu.
Želite se pretplatiti (besplatno) na kanal?
Ako želite pratiti podcast “55 minuta kod Željke Markić” i dobivati obavijesti o novim objavama možete se pretplatiti na kanal.
Koraci za aktiviranje (besplatne) pretplate:
- Prijavite se na YouTube na računalu.
- Otvorite videozapis na kanalu na koji se želite pretplatiti.
- Ispod playera videozapisa kliknite Pretplati me(Subscribe)
Kad se pretplatite na kanal, svi novi videozapisi koje taj kanal objavi prikazat će se u vašem feedu Pretplate i dobivat ćete obavijesti kad kanal na koji ste pretplaćeni objavi novi sadržaj.
Svaka pretplata na kanalu na Youtubeu je automatski besplatna.
>(VIDEO) Pogledajte premijeru podcasta Željke Markić i predbilježite se za nove emisije
Na feedu pretplata koji je dostupan na mobilnim uređajima i računalima prikazuju se svi videozapisi nedavno preneseni na kanale na koje ste pretplaćeni.
Ako želite dobivati sve obavijesti s kanala na koji ste pretplaćeni, dodirnite zvonce za obavijest
Zvonce će se tada promijeniti u zvonce koje zvoni
Izvor: narod.hr
