U Crnoj Gori su od 1. siječnja 2016. stupile na snagu mjere popore za majke troje ili više djece te za roditelje i njegovatelje djece s posebnim potrebama, “u cilju zaštite majčinstva i omogućivanja pozitivnih demografskih trendova”.

 Izmjene zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti koje su u crnogorskoj skupštini izglasane sredinom lipnja 2015. od stranaka i vlasti i opozicije na prijedlog Aleksandra Damjanovića, zastupnika oporbene Socijalističke narodne partije, omogućuju majkama ko­je imaju tro­je dje­ce i naj­ma­nje 25 go­di­na rad­nog sta­ža, od­no­sno če­tvo­ro dje­ce i naj­ma­nje 15 go­di­na sta­ža, ostva­ri­va­nje doživotne na­kna­de od 70 posto pro­sječ­ne ne­to plaće u Cr­noj Go­ri, izračunate prema go­di­ni ko­ja pret­ho­di go­di­ni ostva­ri­va­nja tog pra­va (što znači da bi trenutno naknada iznosila 330 eura). Također će doživotnu nakandu u iznosu od 40 posto od pro­sječ­ne ne­to plaće moći ostvariti i že­ne ko­je su ro­di­le tro­je ili vi­še dje­ce, a ko­je se na­la­ze na evi­den­ci­ji Za­vo­da za za­po­šlja­va­nje naj­ma­nje 15 go­di­na. Ove se mjere potpore neće moći ostvarivati uz istovremeno primanje plaće ili mirovine (koja u Crnoj Gori prosječno iznosi oko 270 eura).

Predlagatelj Damjanović je obrazlažući izmjene zakona rekao da je to pokušaj zajedničkog napora u podršci majčinstvu u Crnoj Gori i uvođenja još jednog socijalno davanja za roditelje, odnosno njegovatelje djece sa posebnim potrebama. “Vi­si­na na­kna­de ro­di­te­lju-nje­go­va­te­lju osobe ko­ja je ko­ri­snik in­va­lid­ni­ne iz­no­si 193 eura mje­seč­no. Ro­di­te­lju-nje­go­va­te­lju ko­ji nje­gu­je i bri­ne o dvo­je ili vi­še dje­ce sa smet­nja­ma u raz­vo­ju od ko­jih je naj­ma­nje jed­no ko­ri­snik in­va­lid­ni­ne ili tu­đe nje­ge i po­mo­ći dru­ge osobe, ne­za­vi­sno od rad­nog i mirovinskog sta­tu­sa ro­di­te­lja-nje­go­va­te­lja, pri­pa­da na­kna­da u iz­no­su od 193 eura za sva­ku osobu po­je­di­nač­no. Pra­vo na na­kna­du ro­di­te­lju-nje­go­va­te­lju pre­sta­je traj­nim smje­šta­jem osobe, ko­ri­sni­ka in­va­lid­ni­ne, u jav­nu usta­no­vu”, stoji u za­ko­nu.

„Smatram da postoji i prostora i potrebe da Crna Gora na djelu pokaže da teži stvoriti društvo socijalne pravde, i da zaštiti one najranjivije kategorije koje podnose najveće žrtve u državi“, kazao je Damjanović. To su, kako je pojasnio, zaposlene majke sa troje ili više djece, koje teško u ovakvom ambijentu uspijevaju spojiti te dvije jako odgovorne dužnosti – majke i zaposlene žene. „U odnosu na roditelje i njegovatelje djece sa posebnim potrebama, ne treba dodatno objašnjavati“, dodao je Damjanović. “Sma­tram da se ra­di o za­ko­nu ko­ji će utjecati na za­u­sta­vlja­nje lo­ših de­mo­graf­skih tren­do­va u Cr­noj Go­ri, po­što već go­di­na­ma ima­mo pro­blem sa ma­njim pri­ra­šta­jem.”

Iako je ovaj zakon dobio široku potporu i političkih stranaka i sindikata, protivili su mu se stranka vladajuće koalicije Demokratska partija socijalista i feminističke udruge. Prigovori na zakon su bili da nema dovoljno novaca za provedbu zakona te da zakon ne štiti majke koje su nezaposlene, kao i da bi umjesto tih mjera trebalo otvarati radna mjesta za žene, a ne ih prijevremeno “umiroviti”.

Zastupnik Emi­lo La­bu­do­vić komentirao je prvi prigovor zaključivši da se sve mje­re slič­nog ka­rak­te­ra, ko­je tre­baju podržati majčinstvo u Cr­noj Go­ri, „po­slo­vič­no raz­bi­ja­ju o zid ko­ji se zo­ve – ne­ma pa­ra. On­da se is­po­sta­vi da ima­mo pa­ra za ko­je­ka­kve bu­da­la­šti­ne i pro­ma­ša­je, eko­nom­ske i so­ci­jal­ne, a za ono što je te­melj sva­kog dru­štva, po­go­to­vu cr­no­gor­skog ko­je ra­pid­no sta­ri, na­vod­no ne­ma­mo.” Do­pu­ne za­ko­na o dječ­joj i so­ci­jal­noj za­šti­ti, ka­ko je ka­zao, iz­u­zet­no su va­žne i u seg­men­tu bri­ge o oso­ba­ma sa po­seb­nim po­tre­ba­ma, kad nji­ho­vi ro­di­te­lji ne bu­du vi­še ži­vi. “Ova dr­ža­va ne že­li to­ga se do­tak­nuti – što sa tim oso­ba­ma kad im „odu“ ro­di­te­lji? Jed­na je pri­ča dok su ro­di­te­lji ži­vi, u ka­kvom god da su ma­te­ri­jal­nom i so­ci­jal­nom sta­nju, ka­kvih god da su zdrav­stve­nih pri­li­ka – oni će uči­ni­ti sve da svo­ju dje­cu za­šti­te – na­veo je La­bu­do­vić, do­da­ju­ći da Cr­na Go­ra ne­ma orga­ni­ziranih pri­hva­ti­li­šta za oso­be sa po­seb­nim po­tre­ba­ma.

Vezano za prigovor da zakon ne omogućuje naknade za nezaposlene majke s troje ili više djece, zastupnik Damjanović koemntirao je da je jedini razlog reguliranja naknada samo za nezaposlene žene “procjena iznosa davanja, koja je sada uvjetno rečeno moguća, i može se naći novac za ovakvu odredbu kako je predložena“, ali je svaka buduća promjena dobrodošla.

S obzirom da je jedna zastupnica prijetila slanjem toga zakona na ustavni sud jer se radi od „jednoj krajnje populističkoj ideji, zamotanoj u fini papir sa mašnicom, da bi žene to prihvatile i progutale” te da zakon “direktno udara u temelje ravnopravnosti muškaraca i žena“, izgleda da su kritike ovog zakona više ideološke naravi, tj. izraz su otpora ideji da država skrbi za majčinstvo.

Ljerka Dragičević, zastupnica hrvatske manjine u Crnoj gori i Članica vladajuće koalicije bila je suzdržana pri izglasavanju ovog zakona.

Photo: Barney Moss/flickrlickr