“Prije nekoliko godina u vrijeme referenduma o braku, mi iz ljudsko-pravaških organizacija okupljenih oko Kampanje PROTIV upozoravali smo da će nakon ograničavanja prava LGBT osoba, na red doći i ostale skupine „nepoćudnih“ i naše predviđanje se u potpunosti ostvaruje. Na red su došle žene i njihovo zakonsko pravo na legalan i siguran pobačaj na zahtjev, a već sutra na redu može biti neka druga skupina građana i građanki čija će se prava htjeti ograničiti. Očito je da je konačni cilj neokonzervativnih nastojanja stjecanje političke moći i uključivanje katoličkih religijskih vrijednosti u javne politike i zakonodavstvo, što predstavlja napad na demokratski koncept sekularne države”, ističe Nataša Bijelić, članica izvršnog odbora Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), u intervjuu za Lupiga.
“Seksualnost je u kurikulumima zastupljena na vrlo konzervativan način i isključivo kroz medikalizaciju seksualnosti pa je naglasak stavljen na „odgovorno spolno ponašanje“, “upotrebu zaštite“, i „rizike od spolno prenosivih bolesti“. Ovakav jednodimenzionalan pristup isključuje druge važne dimenzije seksualnosti kao što su sociokulturna ili psihološka te zanemaruje važne aspekte kao što su primjerice osjećaji, vrijednosti, stavovi, zatim komunikacija, donošenje odluka i druge vještine važne u seksualnosti. Edukacija djece i mladih o seksualnosti nije samo prevencija spolno prenosivih bolesti i neželjenih trudnoća, nego i učenje o komunikaciji, osjećajima i seksualnosti kao izvoru užitka, ali i uklanjanje rodnih stereotipa i uvažavanje različitih seksualnih orijentacija”; smatra ona.
O rodnoj ideologiji kaže: “Radi se o potpunoj manipulaciji, odnosno o alatu za zastrašivanje koji je skovala Katolička crkva, a nedavno se počeo naveliko koristiti i kod nas u Hrvatskoj pojavljujući se paralelno s neokonzervativnim organiziranjima i mobilizacijama u društvu. Dakle, pojednostavljeno, sve ono što nije muškarac, žena i heteroseksualna obitelj predstavlja, tzv. „rodnu ideologiju“, odnosno prema neokonzervativnoj interpretaciji, to znači negiranje muškosti i ženskosti, brisanje razlika među spolovima u cilju dokidanja spolova, promicanje homoseksualnosti, i preodgoj djece, odnosno obrazovanje koje nije u skladu s vjerskim i filozofskim uvjerenjima roditelja”.
Tko financira CESI – udrugu koja nadzire konzervativnu scenu?
CESI je feministička organizacija koja u svom radu promiče rodnu ideologiju, tzv. sveobuhvatni spolni odgoj i liberalizaciju abortusa. Iz statuta udruge, njihov rad je usmjeren na teme kao što su feminizam, nenasilje, ravnopravnost, tolerancija, uvažavanje različitosti, solidarnost te jednake mogućnosti. Udruga je osnovana 1997. godine. Prema podacima Ureda za udruge RH, CESI je od 2004. do danas obilato financirana iz raznih domaćih i stranih ministarstava i organizacija civilnog društva.
Glavni domaći donatori udruge CESI su Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, donacije iz državnog i lokalnih proračuna, Agencija za mobilnost, Hrvatski zavod za zapošljavanje; Donatori iz Europe i svijeta su Europska unija, UN Women, Francusko veleposlanstvo, Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske, Eaves Housing for Women, Care International, GIP – International, Veleposlanstvo SAD, Erste Foundation, Europska komisija, The Balkan Trust for Democracy i Norwegian People’s Aid.
Udio financiranja od države rastao je bitno pa je tako prema izvješćima CESI-ja od početnih 9% došlo na 60 % iz državnog i lokalnih proračuna te drugih državnih institucija. Ta brojka je posebno rasla nakon osnivanja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva javna je zaklada koju je osnovala Republika Hrvatska posebnim Zakonom usvojenim u Hrvatskom saboru 16. listopada 2003. godine, a od 2004. godine obilato financira udrugu CESI.
Godišnji proračun CESI-ja
Što se tiče godišnjeg proračuna CESI-ja, on u prosjeku iznosi oko 1.800.000,00 kuna. Prihodi koje su prenosili iz godine u godinu su varirali, pa su tako znali “prebaciti” u iduću godinu 26.000 kuna, ali su znali imati i “višak” od 700.000 kuna.
Što se tiče nedosljednosti koja se mogu pronaći uspoređujući izvješća CESI-ja i Ureda za udruge, recimo samo kako su iz CESI-ja naveli da su od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva dobili 499.386,00 kuna, dok na stranicama Ureda za udruge za 2009. godinu stoji kako je CESI dobio od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva 341.712,00 kuna, što je 157.674 kuna razlike.
Prihodi od donacija iz proračuna za 2011. godinu prema izvještaju CESI-ja iznose 237.406 kuna, dok na stranicama Ureda za udruge stoji kako su donacije dobili samo od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (114.349 kuna) i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (307.540 kuna).
Možda i najveća nepravilnost u financijskom izvješću vidljiva je 2006. godine, kada je CESI prijavio ukupan prihod od 1.492.783 kuna, dok se na stranicama Ureda za udruge Republike Hrvatske može vidjeti kako su primili donaciju od Europske unije u visini od 141.103 eura. Na istoj stranici može se vidjeti kako je CESI primio od domaćih donatora ukupno 560.000 kuna. Kad ta dva iznosa zbrojimo (preračunavši eure u kune) dobijemo iznos od 1.618.272 kuna, odnosno 125.489 kuna razlike. Također, 2009. samo grad Zagreb dao je 180.000 kn, a u izvješću se navodi 121.500 kn od jedinica lokalne samouprave.
Izvor: narod.hr
Foto: fah
