Institut priziva savjesti liječnika ponovno je doveden u pitanje u aktualnom slučaju Čavajda. Tim su povodom, no i povodom Međunarodnog dana priziva savjesti, Hrvatski liječnički zbor, Hrvatska liječnička komora, Akademija pravnih znanosti RH i Akademija medicinskih znanosti RH održali tribinu pod nazivom ‘Priziv savjesti u svjetlu autonomije i temeljnih ljudskih prava’.
Doc. dr. sc. Morana Brkljačić, predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLZ-a istaknula je kako je riječ o ‘temi koja ponovno intrigira kako javnost tako i zdravstveni sustav.
> KBC Zagreb: ‘Gospođa Čavajda odbila je izazivanje prijevremenog poroda i zbrinjavanje bebe’
‘Nitko nas nema pravo prozivati i osuđivati zbog priziva savjesti’
‘Tema priziva savjesti je vrlo zanimljiva jer se kontinuirano kao liječnici moramo braniti protiv nečega na što imamo pravo jer navedeno predstavlja autonomiju i našu osobnost. Ako se kao liječnici pozivamo na priziv savjesti nitko nas nema pravo prozivati i osuđivati zbog toga’, istaknula je Brkljačić, ujedno i moderatorica tribine.
Dodala je da je priziv savjeti zaštićen brojnim kodeksima, deklaracijama, izjavama…’Prema tome definiran je kao nešto što je od davnih dana prepoznato, nešto na što se liječnik može pozvati’, napomenula je Brkljačić.
Podsjetila je na Ženevsku deklaraciju iz 1948. godine, koja je modernizirana verzija Hipokratove zakletve, u kojoj stoji, napominje, ‘da štitimo ljudski život od začeća do prirodne smrti’.
‘Pa onda ako smo se zakleli tome prilikom dobivanja naše diplome, ako kršimo to i uništavamo ljudski život, da li sami sebe varamo i trebali i se preispitati?’, pita se Brkljačić.
‘Ja sam uvijek za to da se ljudski život štiti. To je naše poslanje’
Na tribini je govorio i prof. dr. sc. Slavko Orešković, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je pozdravio skup na kojem su sudjelovali vrhunski stručnjaci medicinske i pravne struke.
> Čavajda u pismu javnosti tumači zašto je bolje da Grgu usmrti, nego prijevremeno rodi
‘Priziv savjesti je pravo liječnika i nema ga nitko pravo osporavati. Vodim najveću kliniku za ženske bolesti i porođaje u kojoj se godišnje rodi oko četiri tisuće djece. Perinatalni mortalitet, a to je kriterij da vidimo kolika je zdravstvena zaštita, ispod pet je promila i to je u rangu vrhunskih svjetskih klinika. Dakle nastojimo uvijek zaštiti ženu i dijete koje se treba roditi’, istaknuo je Orešković.
Ocijenio je kako je u ovoj aktualnoj temi puno ‘paušalnih ocjena’, no da sa ‘stručnog aspekta treba razjasniti što je pobačaj, što je porođaj, što je feticid, što je čedomorstvo jer se puno stvari krivo interpretira’.
‘Ja sam uvijek za to da se ljudski život štiti. To je naše poslanje i zakletva koju sam položio prije skoro 40 godina. Naš zakon nije jasno regulirao ove sve termini. Puno je izazova i problema etičkih, moralnih, pravnih, medicinskih ali mi smo tu kao liječnici…
Liječnici se moraju boriti za ljudski život od samog početka’, istaknuo je.
‘Ginekologija i porodništvo se svodi se sadržajno samo na izvođenje pobačaja’
Prof. dr. sc. Lada Zibar, predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLK, istaknula je kako treba razgraničiti ‘odgovornost liječnika od odgovornosti zdravstvenog sustava’.
>Tomašević na službenom facebook profilu grada Zagreba napao liječnike zbog priziva savjesti
‘Teško je reagirati na pitanja u medijima koja se temelje na zaključcima temeljenim na netočnim premisama….Svjedočimo posljednjih tjedana prozivanju instituta priziva savjesti u javnom prostoru i to na način koji ima sporna obilježja. Naime, koristi se za situacije čiji kontekst nije primjeren niti primjenjiv… Na meti je onih koji za krajnji cilj imaju ukidanje ovoga instituta. Prizivom savjesti objašnjavaju se zakonodavni i propusti u organizaciji zdravstvenog sustav, a odgovornost sustava svodi se na odgovornost pojedinog liječnika. Specijalnost ginekologije i porodništva svodi se sadržajno samo na izvođenje pobačaja i priziv savjesti’, istaknula je Zibar.
‘Kada se okrećemo medicini kao mladi ljudi, okrećemo se zaštiti života’
Prof. dr. sc. Alemka Markotić, predsjednica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske kazala je pak kako je ovo ‘iznimno važna tema jer svi kada se okrećemo medicini kao mladi ljudi, okrećemo se zaštiti života’. ‘Odluke nekada možemo sami rješavati, ali vrlo često, trebaju nam i druge struke, prije svega pravna… Iznimno je važno je da se struka bavi ovime i to oni koji su stručni, bez strasti i politike, razumno i stručno u interesu zaštite života i čovjeka’, poručila je Markotić.
> Matija Štahan: Zloduh totalitarnosti opsjeo je i liberalnu demokraciju
‘Mi nikako ne smijemo dozvoliti da budemo svjedoci preoblikovanja sustava vrijednosti’
Prof. dr. sc. Jasenka Markeljević, dopredsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLZ-a kazala je kako je inicijativa za ovu tribinu je potekla ‘jer smo u zadnje vrijeme suočeni su ekstremno polarizirane polemike u medijima koje nas dovode u situaciju u kojoj je onemogućen svrsishodan i argumentiran dijalog na razini struke’.
‘To je vrlo važno jer ova civilizacija na početku trećeg tisućljeća svjesni smo blistavog dosega te civilizacije a to su upravo dijalog, demokracija i zaštita temeljnih ljudskih prava, onih prava definiranih u brojnim međunarodnim dokumentima, u Povelju Europske unije koja je zakonski obvezujuća ali i isto tako u Ustavu RH’, istaknula je.
‘Ne bi se smjelo dozvoliti da se manipulira s pojmovima, podliježe lingvističkoj manipulaciji i socijalnim manipulacijama s pozicije totalitarizma. Svjedočili smo totalitarističkim sustavima u prošlom stoljeću, nacizmu i komunizmu’, istaknula je.
Naglasila je da je moram uporište prizva savjesti u Nürnberškom kodeksu. ‘To je kodeks koji je proistekao iz suđenja nacistima. Oni su osuđeni jer se nisu pozvali na pravo priziva savjesti, tadašnji liječnici, , a istodobno su se slijepo držali zakona’, kazala je Markeljević.
U izlaganju je naglasila kako je ‘u pozadini svega toga da se iz života isključuju osobe s posebnim potrebama, invalidi i bolesni’.
>Tko su donatori zaklade Solidarna koja traži donacije za usmrćivanje nerođene bebe Čavajde?
‘Samim time što se pokušava osporiti pravo na priziv savjesti, to će se preliti i na sve ostale grane medicine. Pa će se uvjetovati da nemamo pravo na priziv savjesti ako se bude omogućila recimo eutanazija….Mi nikako ne smijemo dozvoliti da budemo svjedoci preoblikovanja sustava vrijednosti i da ne prepoznajemo dostojanstvo ljudskog života u svim njegovim fazama’, istaknula je.
‘Civilizacijski doseg se mjeri odnosima prema slabima, nemoćnima i nezaštićenima’
Poručila je kako smo suočeni smo s ‘krizom kulture, svijesti i identiteta s ‘cost benefit’ logikom i s logikom imati u odnosu na biti’. ‘Moramo osvijestiti da je u to upletena i politika i da se nastoji eliminirati ljude koji su trošak za državu i samim time što to prepoznajemo postajemo svjesni da se civilizacijski doseg se mjeri odnosima prema slabima, nemoćnima i nezaštićenima’, zaključila je.
‘Nacistima sudilo jer su se povinovali ljudskim, rasnim zakonima’
Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, članica Znanstvenog Vijeća Akademije pravnih znanosti Hrvatske kazala je da je ‘imati savjest fantastičan dar jer nas oblikuje u skladu s istinom, a istinu ne možemo personificirati niti materijalizirati’.
‘Savjest je odslik bitka i imanentna je svakom čovjeku. Pitanje je prepoznajemo li ju i osluškujemo li ju ili ju ignoriramo i niječemo. Mislim da je danas u medijima i javnosti prisutno ovo drugo’, smatra Hrabar.
Istaknula je kako se nacistima sudilo jer su se ‘povinovali ljudskim, rasnim zakonima.
‘Nacistički liječnici bili su odgovorni za pobačaje kojima su provodili tzv. rasno čisti Reich…Slično se događalo u komunističkim režimima’, dodala je.
‘Mnogi međunarodni dokumenti obvezuju nas zato što sadržavaju pravo na slobodu savjesti. U Hrvatskoj je ovo pravo sadržano u Ustavu i ne može se ograničavati. Sloboda savjesti pojavljuje se kao dio slobodarskog trolista, savjest, vjeroispovijed i mišljenje. Tek njihovo ispunjenje i realizacija svjedoče o njihovom postojanju kod pojedinca. Vi ne znate kakva je moja savjest dok ja ne postupam u skladu s nečim.
Imati slobodu savjesti bez mogućnosti priziva onda je riječ o pukoj deklaraciji. Teorija ljudskih prava, pravo na slobodu vjeroispovijedi koju torija ljudskih prava smatra jednom od rijetkih apsolutnih prava koje se ne može ograničiti uz pravo na život, pravo na zaštitu od mučenja i zabranu ropstva. Ta prava ne mogu se ograničiti’, izložila je Hrabar.
Pojasnila je da ‘pravni pozitivisti’ ‘smatraju da je zakon alfa i omega jer je iskaz kolektivne svijesti koja nadvladava individualnu’.
‘Tako bi postojala društvena svijest što je temelj svih totalitarizama koji su uvijek gušili slobodu pojedinca i kolektivno pretpostavljali individualnom…Osobno držim vrlo opasnom činjenicu što je Europski sud za ljudska prava sebe u jednoj presudi nazvao ‘savješću Europe’. Donosio je različite nekonzistentne presude u odnosu na pravo na priziv savjesti…Bio je sklon priznati pravo na priziv savjesti u slučajevima koji su odraz liberalnih stavova’, napomenula je.
‘Protivnici priziva savjesti žele utišati svoju savjest’
Istaknula je kako ‘liječnik ne smije biti diskriminiran zbog poziva na priziv savjeti, kako prije zasnivanja radnog odnosa tako niti poslije i mora imati jednaku pravnu zaštitu isto kao što liječnici koji se ne pozivaju na priziv savjesti ne smiju biti diskriminirani’.
‘Protivnike priziva upitala bih sljedeće: Priznaju li oni da savjest postoji? Ako priznaju, onda to implicira i na mogućnost pozivanja na nju. Ako kažu da savjest ne postoji, da je to izmišljotina, onda znači da ju nemaju ni oni niti ju je imao itko od zločinaca u povijesti pa je sve što su ti zločinci radili bilo prihvatljivo. Ako kažu da je priziv moguć, no ne i za liječnike, a pogotovo ne za pobačaje, onda govore o pravu na izbor koji se koristi u negativne i subjektivne svrhe. Ako pravo na izbor pripada jednima, pripada svima’, istaknula je.
‘Možda bi se moglo zaključiti da protivnici priziva savjesti žele utišati svoju savjest jer ispada da ljudi koji su protiv pobačaja imaju savjest, a oni koji su za, a protiv priziva da ju nemaju. Ovako, kada savjesti ne bi bilo, ne bi bilo niti moguće prizvati se na nju’, zaključila je Hrabar.
Izvor: narod.hr
