Udruga U ime obitelji ističe da je hrvatskim biračima izvan Hrvatske već 10 godina sustavno otežano ili praktički onemogućeno pravo glasa, zbog čega ih 2/3 manje izlazi na izbore!
Na predsjedničkim izborima 2009. je na 250 biračkih mjesta izvan Hrvatske glasalo 113.820 birača, dok je deset godina kasnije, u prvom krugu predsjedničkih izbora 2019., glasalo 65 posto birača manje – samo 40.774 na 124 biračka mjesta.
Iako imaju Ustavom zajamčeno jednako biračko pravo kao i birači u Hrvatskoj, birači izvan Hrvatske su diskriminirani promjenom Ustava, koju su u 2010. donijeli HDZ i SDP, prema kojoj u inozemstvu mogu glasovati samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništva, i Zakonom o registru birača koji je u 2012. donio SDP, prema kojem se trebaju prethodno registrirati kako bi mogli pristupiti glasovanju.
Posljedica ovih smanjivanja biračkog prava Hrvata izvan Hrvatske je da su u nekim državama biračka mjesta udaljena više stotina kilometara od mjesta prebivališta birača te oni trebaju proći kompliciran postupak prijave za glasovanje, što ih sve demotivira da sudjeluju na izborima.
Primjerice, u Njemačkoj se može glasovati u šest gradova: Berlinu, Münchenu, Düsseldorfu, Stuttgartu, Frankfurtu i Hamburgu. Birači koji žive Kölnu, u kojem živi oko 4.500 Hrvata, do najbližeg biračkog mjesta, koje je u Frankfurtu, trebaju također putovati oko dva sata i prijeći oko 200 km. Njima će za ostvarenje svoga biračkog prava ukupno trebati četiri sata, a trošak putovanja će iznositi više od 50 eura.
U SAD-u se može glasovati u četiri grada: Chicagu, Los Angelesu, New Yorku i Washington DC-u. Birači koji žive u Pittsburghu, u kojemu je sjedište Hrvatske bratske zajednice, su praktički onemogućeni u glasovanju, osim ako se ne odluče putovati avionom do najbližeg biračkog mjesta u Washington DC-u ili potrošiti 8 sati na putovanje automobilom.
Međutim, čak i kad se registriraju i dođu na glasovanje, imaju poteškoća u ostvarivanju svojeg biračkog prava jer birački popisi, kako birača u Hrvatskoj, tako i izvan Hrvatske – nisu sređeni, a njihovo sređivanje je dodatno zakomplicirano procedurama prethodne registracije koje je uveo SDP-ov ministar Bauk. Prema informacijama koje smo dobili, više osoba u konzulatu u Frankfurtu nije moglo glasovati u prvom krugu predsjedničkih izbora 2019. jer se nisu našli na popisu, iako su se prethodno registrirali.
Kako bi se otklonile ove prepreke i manjkavosti u ostvarivanju biračkog prava hrvatskih državljana izvan domovine, krajnje je vrijeme da se poveća broj mjesta u inozemstvu u kojima se može glasovati i omogući dopisno i elektroničko glasovanje, što je u sklopu građanske inicijative „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ u 2014. i “Narod odlučuje” u 2018. zatražilo više od 10 posto hrvatskih birača.
