Postavljam pitanje svih pitanja na temu eksperimentalne provedbe kurikularne reforme zvane ”Škola za život”. Postavljam pitanje premijeru, ministrici, nastavnicima, profesorima, učiteljima, učenicima, roditeljima, akademicima, novinarima koji prate najavljene promjene u sustavu naobrazbe. Pitanje glasi: Na koji način će se vrjednovati taj eksperiment, na koji način će ga se ocjenjivati, na koji način određivati njegova uspješnost? Pitanje je jednostavno i logično, ali nitko ga do sada barem javno nije postavio, a kamoli na njega dao odgovor, piše za Hrvatski fokus Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999. i teorijski fizičar u mirovini.
No, neka se pospana akademska zajednica ne brine, pitanje je postavljeno glavnoj protagonistici eksperimenta, pomoćnici ministrice znanosti i obrazovanja – ime joj nije vrijedno spomena. Ta desna (u biti lijeva) ruka ministrice znanosti dala je ovakav odgovor: Uspješnost eksperimenta zvanog ‘Škola za život’ određivati će se prema stupnju zadovoljstva njime.
Čijeg zadovoljstva, kakvog i kojeg zadovoljstva to pomoćnica ministrice nije znala reći ali je ipak ostala živa. Za pretpostaviti je valjda da se radi o zadovoljstvu svih sudionika u tom eksperimentu. Dakle, vjerojatno učenika, nastavnika, roditelja, ponajprije ministrice, njezine pomoćnice, svih koji su eksperimentu kumovali pa do samog premijera. Dokle li smo došli u poigravanju s obrazovnim sustavom i avanturističkim pristupom?!
Eksperiment zvan Škola za život još je jedan dokaz da se obrazovanju pristupa po populističkom obrascu u vidu podilaženja učenicima, njihovim roditeljima, nastavnicima i svima koji su u pokus uključeni po ‘kriteriju bez kriterija’. Učenicima se olako daju dobre ocjene čime se već u osnovnoj školi proizvodi hiperinflacija odlikaša bez pokrića, državna matura porazne je razine posebno iz STEM područja po niskoj razini zadataka i lošoj koncepciji tipa vozačkog testa i spuštanja praga za prolaznost. O kakvom se promašaju radi dovoljno je pogledati bruku ministrice Divjak nakon pitanja učenika Ilije Srpaka 31. srpnja 2018. u Dnevniku 2 HRT-a
Učenik Ilija Srpak, vlasnik 17 oskara znanja, poručuje ministrici da su za izvrsnost potrebni visoki kriteriji: ” Na maturi imamo prejednostavne zadatke i onda još snižavamo prag da svi prođu, a ministrica je rekla da bi inače palo pola ljudi, pa nek padnu ako nisu sposobni za fakultet.”
O kakvom se populizmu radi?
Nastavnicima se tepa kako su svi marljivi i stručni (naglasak na SVI) i tako to ide u nedogled sve do akademske zajednice u kojoj također imamo iz godine u godinu hiperinflaciju doktora znanosti iz svega i svačega i to opet po istom obrascu ‘kriterija bez kriterija’.
> Skandalozna pozadina kurikulne reforme
> Dr. Slaven Letica: Tko je stvarni kreator hrvatske – neuke i kržljave – školske reforme?
Je li akademska zajednica na višegodišnjem plaćenom dopustu pa ju ništa ne tangira ili je naprosto ušutkana novcem HNS-ovih trgovaca zastarjelom informatičkom opremom? Možda će iz Uljanika isploviti još koji IDS-ov brod, možda se nešto kroz ucjene izvuče, ali HNS-ov brod zvan ‘reforma školstva’ nasukao se a da nije ni isplovio.
Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999. i teorijski fizičar u mirovini
* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
Izvor: narod.hr/Hrvatski fokus
Foto: fotomontaža: Narod.hr
