Građanska inicijativa “Ne vojnom roku. Hrvatska zna bolje!”, koju su pokrenule organizacije civilnog društva i pojedinci, pozvala je u petak građane da se usprotive aktiviranju obaveznog vojnog roka, a peticijom žele uvjeriti Vladu da odustane od ideje uvođenja obveze služenja vojnog roka za mladiće nakon završetka srednje škole.
Okupljene organizacije i osobe smatraju da u Hrvatskoj ima puno važnijih gorućih problema od uvođenja vojnog roka, kao što su modernizacija obrazovanja ili smanjenje nezaposlenosti i društvenih nejednakosti.
Obrazovanje i zdravstvo važniji od vojnog roka
Unatoč tome što dio javnosti kao dobrobit ponovnog uvođenja vojnog roka navodi njegovu odgojnu funkciju, članovi Inicijative ističe da su odgoj i obrazovanje primarno odgovornost obitelji te javnog i dostupnog obrazovanja.
Inicijativu “Ne vojnom roku. Hrvatska zna bolje!” pokrenuli su građani i organizacije civilnog društva iz različitih hrvatskih gradova – Čakovca, Osijeka, Zadra, Pule, Poreča i Zagreba.
“Cilj je obustavljanje bilo kakvih prijedloga za ponovno uvođenje vojnog roka u bilo kakvom obliku, jer smatramo da Hrvatska mora, zna i može bolje od ovoga i da ovo nije najbolje što Vlada može ponuditi, posebice mladima”, rekao je na konferenciji za novinare ispred Ministarstva obrane Tomislav Kevo iz Mreže mladih Hrvatske.
“Smatramo da država i društvo imaju puno važnije prioritete, poput reforme obrazovanja, modernizacije zdravstva, zapošljavanja mladih, borbe protiv društvene nejednakosti i korupcije. Uvođenje vojnog roka nije odgovor na te probleme, a novci mogu puno bolje iskoristiti u druge svrhe”, dodao je.
Vojni rok obavezan, srednja škola ne
Istaknuo je da veliki broj mladih radi uz studij ili tijekom sezone, a ti su im poslovi bitni za nastavak školovanja, pa uvođenje vojnog roka na mjesec dana, koliko se predlaže, može negativno utjecati na njihovo zaposlenje.
Volonter Centra za mirovne studije Josip Miličević apsurdnim je ocijenio raspravljanje o odgojnoj i obrazovnoj mjeri vojnog roka dok srednja škola nije obvezna, a vojni rok bi bio obvezan.
Zbog toga je pokrenuta peticija kojom se zahtijeva da Vlada odustane od ideje aktiviranja obaveznog vojnog roka nakon završetka srednje škole. “Želimo mladima dati prostor da progovore, da vidimo koje su njihove želje i potrebe i na što bi novac trebao otići”, rekao je Miličević.
Peticiju “Ne vojnom roku. Hrvatska zna bolje!” može se potpisati na internetu na stranici change.org, a nakon što prikupe dovoljno potpisa peticiju namjeravaju uručiti Vladi.
Radnička fronta u subotu organizira prosvjed pred MORH-om
Radnička fronta najavila je za subotu, 11. veljače, u podne prosvjed protiv ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka i militarizacije Hrvatske pred MORH-om, na sjeverozapadnom dijelu Parka kralja Petra Krešimira IV.
Pozivaju građane da dođu i izraze protivljenje “nepotrebnoj i štetnoj militarizaciji te da se ne osvrću na bilo kakve pokušaje provokacije s paralelnog proratnog kontraskupa potpore vlastima, koji će se možda održati nešto dalje”.
Tko su udruge iza inicijative “Ne vojnom roku. Hrvatska zna bolje!”
Kako stoji na njihovoj Facebook stranici, inicijatori su Centar za građanske inicijative Poreč – Centar za mirovne studije – Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek – Dalmatinski odbor solidarnosti – Documenta – Eko Zadar – GONG – Homo Pula – Klub studenata Fakulteta političkih znanosti – Mali korak -Mreža antifašistkinja Zagreba – Mreža mladih Hrvatske – SDF – Zaklada Solidarna – Zelena akcija.
Zanimljivo je kako se radi o gotovo identičnim udrugama kao u slučaju inicijative “Hrvatska može bolje”, uglavnom udrugama članicama GOOD koordinacije.
Podsjećamo, organizacije civilnog društva okupljene u GOOD inicijativi pokrenule su i javnu kampanju za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog (pre)odgoja i obrazovanja u škole pod nazivom “Naučimo biti veliki”.
Inicijativa ‘Hrvatska može bolje’ traži smjenu ministra Šustara: Tko se krije iza svega?
Kampanja čiji je cilj informirati o tom ‘građanskom preodgoju’ i potaknuti uključivanje svih aktera (učitelja i nastavnika, učenika i roditelja) u javnu raspravu, kako bi u škole sustavno bio uveden kvalitetan kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja. Drugim riječima, planiraju koristiti obrazovni sustav, kojeg financiraju svi građani RH, kako bi ga zlouporabili i iskoristili u svoje svrhe: kako bi mladi usvojili njihove stavove i vrijednosti, dok ih financira mreža fondacija Otvoreno društvo Georga Sorosa, o čemu više možete pročitati OVDJE.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ministrice Vesne Pusić krajem 2014. godine tako je dodijelilo financijsku podršku organizacijama civilnog društva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Nisu škrtarili tako da su Centar za mirovne studije i Gong dobili 250.000,00 kuna, Documenta – centar za suočavanje s prošlošću 248.992,80 kuna, te B.aB.e. 243.821,84 kuna. Radi se o udrugama koje su različite isto onoliko koliko su i povezane, odnosno, isto onoliko međusobno surađuju.
Čim je nova Vlast stupila na snagu u siječnju su aktivisti Platforme 112 krenuli u prosvjede protiv ministara, jer su znali da će više neće raspolagati istim financijama kao dotada. Optužili su tada još budućeg ministra Hasanbegovića da nije dobar kandidat zbog svojih stavova. Inače, Platformu 112 čine udruge: B.a.B.e., Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), Centar za LGBT ravnopravnost, Centar za mirovne studije (CMS), Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG, Kuća ljudskih prava, Pravo na grad, Srpski demokratski forum, Transparency International Hrvatska, Udruga za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama – Sjaj, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Udruga za promicanje inkluzije, Udruga za promicanje istih mogućnosti, Udruga roditelja djece s posebnim potrebama “Put u život – PUŽ”, Udruga za samozastupanje, Zbor istraživačkih novinara, Zelena akcija.
Poznato je da su parapolitičke udruge bliske SDP-u, poput GONG-a, Documente, CMS-a, CESI-ja okupljene u Platformi 112, bez ikakvih kriterija u prošloj godini dobile više od 1,2 milijarde kuna na razne načine (650 milijuna iz proračuna i još otprilike toliko iz županijskih, općinskih i gradskih blagajni).
GONG je prema vlastitom financijskom izvješću za 2013. godinu, za plaće potrošio 2.878.799 kn, a za ostale troškove 4.764,591, ukupno 7.643.000 kuna. Inače, prihodi od članarina GONG-u su donijeli punih 1.550 kn, a od donacija građana „čak“ 10.871.kn.
Prihodi od ugovorenih donacija iznosili su 3.218.394 kn.Od stranih donatotra ističu se Open Society Foundations Georga Sorosa, potom Balkan Trust for Democracy, te veleposlanstvo Velike Britanije. Od domaćih posebno me impresionira Grad Pazin kome je GONG nositelj projekta „Pazin, proračun!“. S partnerima, Gradom Pazinom i Društvom “Naša Djeca” Pazin, cilj GONG-a je da se u projekt donošenja gradskog proračuna aktivnije uključe građani. Valjda zato u tome i sudjeluje Društvo „Naša Djeca“.
Skraćenica naziva „GONG“ je „Građani organizirano nadziru glasanje“, međutim, na zadnjim izborima za predsjednicu republike GONG je imao 15 promatrača, a primjerice udruga „U ime obitelji“ 682.
Izvor: narod.hr
Foto: fah
