Udruga U ime obitelji danas je predala Ustavnom sudu i Ministarstvu uprave zahtjev da revidiraju svoju odluku o neraspisivanju referenduma o promjeni izbornog sustava za koji je građanska inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ prikupila više od 380 000 potpisa. Povod za ovaj zahtjev su najnoviji podaci koji pokazuju da broj birača u Hrvatskoj, prema analizama demografskih stručnjaka u Hrvatskoj – profesora Akrapa, Pokosa i Šterca – ne prelazi 3,3 milijuna birača, a u skladu s čime bi 380 000 prikupljenih potpisa bilo znatno iznad potrebnih 10 posto potpisa svih birača potrebnih za raspisivanje referenduma.
U listopadu 2014. Bauk i Ustavni sud tvrde da ima 4,1 milijun birača, dva mjeseca kasnije, na predsjedničkim izborima 3,7 milijuna birača
Dr. Željka Markić ukazala je na niz nelogičnosti koje ukazuju na političku manipulaciju ukupnim brojem birača: „Ministarstvo uprave, nakon odbijanja referenduma, izašlo je s potpunom drugom brojkom. Prvo su rekli da ima 4,1 milijun birača, što je Ustavni sud prihvatio kao točnu brojku, da bi samo dva mjeseca nakon odbijanja raspisivanja referenduma isti ministar Bauk objavio kako na predsjedničkim izborima može sudjelovati 3,7 milijuna birača, a isti broj birača, oko 3,7 milijuna mogao je glasovati i na parlamentarnim izborima prošle godine. Prema podacima HZZO-a, u Hrvatskoj ima oko 3,5 milijuna osiguranika koji su punoljetni. Neprihvatljivo je laganje o broju birača. Demografi dr.sc. Šterc, dr.sc. Pokos i dr.sc. Akrap na temelju istraživanja pokazali su da u Hrvatskoj ima 3 300 000 birača“ naglasila je Markić pozivajući se na najnovije podatke.
Tražimo tri preferencijalna glasa bez uvjeta da kandidat ima 10 posto glasova stranačke liste
Voditelj projekata udruge U ime obitelji, Ivo Džeba, podsjetio je na promjene izbornog sustava koje je referendumska inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ zahtijevala. To su, prije svega, tri preferencijalna glasa za tri zastupnika s bilo koje liste, bez cenzusa od 10 posto koji trenutno imamo. Smanjenje previsokog izbornog praga s 5 posto na 3 posto, kako se ne bi više dogodilo da značajan broj glasova „propada“, te onemogućavanje predizbornih koalicija, kako više ne bismo imali slučajeve da u Sabor ulaze zastupnici poput Špike, koji je sa stotinjak glasova ušao u Sabor, a kasnije se postavljao kao osoba koja želi imati ključni utjecaj na preslagivanje saborske većine.
Hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske su diskriminirani – otežani su im uvjeti glasovanja, jer ne mogu glasati elektroničkim i dopisnim putem
Ivan Munjin podsjetio je da je u Hrvatskoj na prošlim parlamentarnim izborima 66 posto birača iskoristilo pravo da koriste jedan preferencijalni glas, pokazujući da je Hrvatima važno da mogu glasovati za konkretne osobe, imenom i prezimenom koje će ih predstavljati u Saboru. Ivan Munjin upozorio je na diskriminirani položaj Hrvata s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, kojima je glasovanje praktički onemogućeno, budući da do svojih izbornih mjesta moraju putovati stotinama i tisućama kilometara u brojnim državama u kojima žive, ili čekati satima u redu kako bi ostvarili svoje biračko pravo, kao što je redovito slučaj u Mostaru. „Krajnje je vrijeme da se omogući dopisno i elektroničko glasovanje za naše državljane izvan RH, što preporučuju i Vijeće Europe, Europska unija i Venecijanska komisija.“, zaključio je Munjin.
Željka Markić: Nisam dala potporu niti jednoj stranci, niti Mostu, ali mi se sviđa ideja Projekta Domovina da preporuči konkretne ljude iz šest stranaka i jedne neovisne liste
Odgovarajući na novinske upite o pismu koje je stranka Projekt domovina jučer uputila medijima, s preporukom za koje kandidate glasovati na predstojećim izborima glasovati, dr. Markić je istaknula kako je to prijedlog koji potpisuje stranka čiji je predsjednik Krešimir Planinić, naglasivši kako joj se sviđa ideja Projekta Domovina da se biračima preporuče konkretne osobe iz šest stranaka i jedne neovisne liste te da se potakne birače da koriste svoj preferencijalni glas. Odgovarajući na pitanje o tome da su neki mediji prenijeli kako je Željka Markić dala potporu stranci Most, Željka Markić je odgovorila: „Ne, nisam dala potporu niti jednoj stranci, niti ću to učiniti, pa niti Mostu. Nikada ne bih dala paušalnu potporu stranci čiji predsjednik, Božo Petrov, zastupa tezu da vrijednosti nisu važne i da ćemo se oko njih lako dogovoriti. Ja mislim upravo suprotno. Da su vrijednosti najvažnije. Oko vrijednosti se okuplja obitelj, narod, država, gradi gospodarstvo. Na temelju vrijednosti odlučujete na što ćete trošiti novac, gdje ćete ulagati, a gdje štedjeti. Vrijednosti su temelji svakog djelovanja. Ali slažem se i podržavam davanje podrške konkretnim ljudima iz raznih stranaka“.
Željka Markić: Protivim se svakom obliku namještanja izbora – bilo da mediji umjetno dižu ili ruše političke stranke, da se krivotvori broj birača, sprječavaju hrvatski državljani da glasuju…
Na pitanje o tome zašto je protiv stranke Pametno, dr. Markić je odgovorila: “Kod stranke Pametno me smeta što ih se umjetno medijski diže, baš kao što se to radilo sa Orahom, Laburistima, na prošlim izborima dok se računalo da će ući u koaliciju sa SDP-om i sa Mostom, da bih isti ti mediji na ovim izborima rušili Most. Prostor koji mediji daju reklamirajući besplatno Pametno apsolutno ne odgovara potpori koju oni imaju u javnosti i ti kriteriji nisu profesionalni, nego politički. Radi se o izbornom inženjeringu – reklamiraju se stranke koje su potencijalni koalicijski partneri SDP-a. A ja sam protiv svakog oblika izbornog inženjeringa, jer se radi o prevari birača, svejedno radi li se o umjetnom napuhavanju ili rušenju neke stranke ili političke opcije, o krivotvorenju broja birača, sprječavanju hrvatskih državljana koji žive u inozemstvu da izađu na izbore i glasuju ili bilo kojem drugom obliku sprječavanja birača da slobodno formiraju svoje mišljenje i izraze svoju političku volju“, zaključila je Markić.
Izvor: narod.hr
Foto: fah
