Građanska inicijativa »U ime obitelji«, koju podupiru brojne građanske i strukovne udruge, sindikati, vjerske zajednice, obitelji i pojedinci, organizira od 21. 9. do 5. 10. 2014. izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma na kojem bi građani RH odlučili žele li da se u Ustav RH unesu načela glasovanjakoja potiču demokratizaciju izbornog sustava i političkih stranaka u Republici Hrvatskoj.

Građani će moći zatražiti raspisivanje referenduma dajući svoj potpis i OIB na više od 2 000 lokacija po cijeloj Hrvatskoj te tako pridonijeti promjenama načina upravljanja Hrvatskom. Time će se omogućiti da u Hrvatski sabor mogu ući sposobni i pošteni ljudi više odgovorni biračima, a ne toliko stranačkim oligarhijama.

1. Koja načela glasovanja želite unijeti u Ustav?

Želimo da u čl. 73. Ustava RH uđu sljedeća načela: preferencijalno glasovanje bez cenzusa, smanjenje izbornog praga s 5 na 3 posto, biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača, mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem, ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama, izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb, prikupljanje minimalno 3 000 potpisa za kandidacijsku listu izvanparlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor, te zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka.

2. Zašto želite unijeti u Ustav navedena načela, a ne mijenjati izborni zakon?

Ove promjene su nužne ako želimo da nas predstavljaju sposobni, a ne podobni zastupnici. Aktualna vlast ne želi promjene izbornog sustava jer se njime povećava konkurencija kvalitetnih kandidata i gubi »sigurnost« za podobnike koju su do sad jamčile političke stranke. Iako mogu, oni ne žele poboljšati izborni sustav. Očito je da bez angažmana nas, birača, građana, nema promjena na bolje. Građanima pripada vlast u Hrvatskoj i oni žele biti nositelji društvenih i političkih promjena.

Izborna pravila na temelju kojih se odvijaju izbori u Republici Hrvatskoj su regulirana s više zakona (npr. Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, Zakon o izbornim jedinicama itd.) – tako da bi se za demokratizaciju samoga izbornog sustava trebalo mijenjati više zakona. No ako se u Ustav unesu određena načela, kao što to predlaže građanska inicijativa »U ime obitelji«, tada se svi zakoni moraju uskladiti s najvišim pravnim aktom  – Ustavom RH.

Osim toga, ako građani na referendumu pozitivno odluče o uvođenju predloženih načela u Ustav onda će to predstavljati veću zakonodavnu stabilnost od uvođenja istih preko zakona.

Ustavne odredbe o izbornom sustavu postoje u mnogim europskim zemljama – u Austriji, Belgiji, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Irskoj, Latviji, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, Španjolskoj, Švedskoj, Švicarskoj. Vrlo detaljna izborna pravila definirani su npr. u Norveškom i Švedskom ustavu.

3. Kako predložena načela demokratiziraju izborni sustav i političke stranke?

Vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu (Ustav, čl. 1.). Narod – mi građani – biramo svoje političke predstavnike kojima povjeravamo da u naše ime vode našu zemlju.

Želimo osigurati da saborski zastupnici budu najviše odgovorni građanima, a to će biti ako će znati da upravo birači, a ne vodstva političkih stranaka odlučuju o tome hoće li oni imati priliku opet ući u Sabor ili neće. Preferencijalno glasovanje bez cenzusa osigurat će da političari koji dobiju preferencijalne glasove nas birača doista i budu oni koji će upravljati Hrvatskom u  naše ime.

Na kraju izbora točno će se znati koliko je preferencijalnih glasova, imenom i prezimenom, dobio koji zastupnik, tj. koliko birača je njemu dalo povjerenje za sljedeće četiri godine u Saboru.

Oni zastupnici koji će se svojim radom i rezultatima isticati zasigurno će osvojiti veće povjerenje birača na sljedećim izborima. No ako saborski zastupnik svojim radom i rezultatima ne opravda ukazano mu povjerenje, na sljedećim će izborima sigurno dobiti manje glasova birača ili možda uopće neće ući u Sabor.

Tako će sami građani na najdemokratičniji mogući način na izborima ocjenjivati rad političara i utjecati na to tko će osvojiti zastupnički mandat. Do sada je poredak na listi određivalo uže vodstvo stranke koje je moglo djelovati pod raznim utjecajima koji nisu uvijek u skladu s rezultatima rada zastupnika i interesima građana, pa su se i unutar samih stranaka stvarale mnoge interesne skupine u kojima je prevladavao trgovački mentalitet. Predloženim izbornim promjenama omogućit će se veći utjecaj samih birača na izbor zastupnika i pomoći u procesu demokratizacije stranaka. Rezultati na izborima bit će najbolji pokazatelj i za formiranje odnosa unutar stranaka budući da preferencijalnim glasovima sami birači ocjenjuju rad i rezultate pojedinih političara.

4. Ako birači odluče promijeniti Ustav na ovaj način, tko će prilagoditi izborne zakone Ustavu?

Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske.

5. Postoje li neke druge zemlje u kojima je Ustavom propisano na koji način se trebaju odvijati izbori?

Naravno. 19 europskih država imaju određena izborna načela u Ustavu: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Irska, Island, Latvija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Slovenija, Španjolska, Švedska i Švicarska. Neke zemlje imaju čak vrlo detaljna načela u Ustavu – poput, npr. metode dijeljenja mandata. Vrlo detaljna izborna pravila definirani su npr. u Norveškom i Švedskom ustavu. Naš je prijedlog najsličniji skandinavskom modelu.

6. Zašto tvrdite da je sadašnji izborni zakon nepravedan?

Dosadašnji izborni sustav jest nepravedan jer ni približno ne odražava glasovanje na izborima s raspodijeljenim saborskim mandatima. To znači da postoje saborski zastupnici koji su nezasluženim glasovima osvojili mandat u Hrvatskome saboru, jer su im se pribrojili glasovi birača koji su glasali za neku drugu stranku koja nije prešla izborni prag od sadašnjih 5%.

Na parlamentarnim izborima 2011. godine 606.356 glasova, od ukupno 2.353.465 važećih, »nezasluženo« je pribrojen nekom političaru iz stranke koja je prešla izborni prag. Odnosno, svaki četvrti građanin koji je došao glasati na izborima glasao je za neku političku opciju koja na kraju nije predstavljena u Hrvatskome saboru.

7. Hoće li ova načela biti primjenjiva na sljedećim parlamentarnim izborima?

Hoće! Načelo preferencijalnog glasovanja je primjenjivo odmah bez dodatnih izmjena zakona. Također i obveza prikupljanja 3 000 potpisa za izvanparlamentarne stranke i nezavisne liste, te načelo samostalnog nastupanja stranaka na izborima (zabrana zajedničkih kandidacijskih lista).

Ostala načela kao što je smanjenje izbornog praga na 3 posto i povećanje broja zastupnika koji se biraju u izbornim jedinicama s 14 na minimalno 20 zahtijeva promjenu drugih vezanih zakona i to moraju učiniti saborski zastupnici.

Ako birači na referendumu prihvate naš prijedlog, u Ustavu će se, s već spomenutim načelima, ugraditi i obaveza da u slučaju izbjegavanja i odugovlačenja od strane predstavnika javne vlasti, već na prvim sljedećim izborima Republika Hrvatska bude jedna izborna jedinica, a izborni prag će biti 2%. Ovakva odredba predstavlja osiguranje da će se najvažnija načela iz našeg prijedloga primijeniti uz suradnju ili bez suradnje saborskih zastupnika.

8. No parlamentarni izbori su sljedeće godine, u studenome 2015. godine. Kažu da se izborni zakon ne može mijenjati godinu dana prije izbora. Sabor i Vlada mogu rastegnuti organizaciju referenduma i  tako izbjeći promjene koje tražimo.

Načela koja predlažemo odnose se na promjene u Ustavu i bit će čim više provediva, a predmetna odredba o zabrani promjene godinu dana prije održavanja izbora se ne odnosi na Ustav, već na zakone.

Osim toga, načelo da se izborni zakoni ne mogu mijenjati u izbornoj godini služi tome da političari koji su na vlasti ne mogu »prljavo« promijeniti izborni sustav ad hoc kako im odgovara s ciljem ponovnog osvajanja vlasti. Međutim ova inicijativa dolazi iz narodne baze i njezin razlog nije pogodovanje bilo kojoj političkoj opciji već demokratizacija izbornog sustava i političkih stranaka. Načela koja želimo uvesti su dovoljno općenita i vrijedit će za sve jednako bez nekih uskih partikularnih uvjeta.

Svjedoci smo da su političari na vlasti sposobni učiniti mnogo toga kako bi provodili svoju samovolju i održavali se na vlasti što dulje. No također je neupitna činjenica da su građani okupljeni oko inicijative »U ime obitelji« uspjeli pokrenuti i aktivnim društvenim zagovaranjem primorati vladajuće da se pridržavaju uvriježenoga demokratskog načela o raspisivanju referenduma najkasnije u roku od 6 mjeseci od predaje zahtjeva.

Građanska inicijativa »U ime obitelji« ovim referendumom očekuje još širu društvenu podršku a time još i veći pritisak na sve saborske zastupnike da poštuju jedno od temeljnih načela našeg Ustava (čl. 1.): Vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu!

9. Što će ovaj referendum promijeniti u načinu glasovanja?

Više se neće glasati isključivo za stranačke liste, već za osobe na tim listama s imenom i prezimenom. Tko će s liste ući u Sabor određivat će se na temelju broja osvojenih mandata liste koja je prešla izborni prag i broja preferencijalnih glasova koje dobije pojedini političar.

10. Kakva će biti korist od te promjene za mene, birača?

Kandidati na izborima će više ovisiti o svojim biračima, a ne o bliskosti s predsjednikom ili vodstvom stranke. Birači će moći zaokružiti ime i prezime osobe koja ih, prema njihovim procjenama, najbolje može zastupati u Saboru.

11. Što je to »preferencijalno glasovanje«? Što znači preferencijalno glasovanje »bez cenzusa«?

Slično kao i na europarlamentarnim izborima, preferencijalno glasovanje daje mogućnost biraču da zaokruži do tri osobe na jednoj kandidacijskoj listi. Načelo preferencijalnog glasovanja koje predlažemo da se unese u Ustav sadržavalo bi jedan dodatni element – broj glasova će određivati poredak na listi bez ikakvog cenzusa (praga). Osoba koja dobije najviše glasova birača je zasigurno prva na listi, druga ona koja dobije drugi najviši broj glasova i tako redom.

Dakle poredak kandidata koji ulaze u Sabor odgovarat će broju glasova koje su kandidati dobili. Ako su na listi primjerice  Marko, Marija, Ana i Luka, a Luka dobije 100 glasova, Ana 80, Marko 60 i Marija 40, upravo tim poretkom će onda i ulaziti u Sabor. Koliko osoba s liste neke stranke ulazi u Sabor, odredit će ukupan broj birača koji je glasao za tu stranku u pojedinoj izbornoj jedinici – a tko ulazi od onih koji su na listi, odredit će preferencijalni glasovi birača.

12. Koje zemlje imaju preferencijalni model glasovanja bez cenzusa?

Većina europskih zemalja, kao i Hrvatska, imaju razmjerni izborni sustav, ali mnoge su ga unaprijedili preferencijalnim modelom glasovanja što i »U ime obitelji« predlaže ovim referendumom. Npr., Finska ima vrlo sličan model kakav predlažemo, a preferencijalno glasovanje postoji i u Austriji, Švedskoj, Belgiji, Danskoj, Norveškoj, Nizozemskoj, Češkoj, Estoniji, Slovačkoj, Grčkoj, itd.

13. Što pokazuju iskustva drugih zemalja – povećava li se preferencijalnim glasovanjem sposobnost i odgovornost zastupnika prema biračima?

Nedvojbeno je da se u europskim zemljama kod ovakvih modela s preferiranim glasovima kandidati obraćaju i traže podršku od birača, a ne toliko od predsjednika stranaka. Glasač dolazi više u fokus i potaknut je na sudjelovanje takvom direktnom demokratskom metodom gdje on izravnije vrednuje rezultat rada političara.

14. Kako će se preferencijalno glasovanje odraziti na zastupljenost žena u politici?

Istraživanja u zemljama koje provode preferencijalno glasovanje, a i naše iskustvo na izborima za EP pokazuje da preferencijalno glasovanje pozitivno utječe na zastupljenost žena u politici. Preferencijalnim glasovanjem birači mogu značajno utjecati na to tko će ih zastupati u Saboru. Ova izborna metoda omogućuje da se s vremenom istaknu najbolji političari bez obzira na spol – u nekim izbornim jedinicama može biti više kvalitetnih ženskih kandidata nego muških i obrnuto. Birači su ti koji će najbolje znati procijeniti kandidate – najvažnije karakteristike moraju biti kvaliteta, kompetentnost i zastupanje interesa svog biračkog tijela.

15. Što ne valja s postojećim izbornim jedinicama? Koja poboljšanja se predlažu na referendumu? Koliko će predstavnika ulaziti u Sabor iz moje izborne jedinice?

Postojeći izborni model ima ukupno 12 izbornih jedinica. U 10 izbornih jedinica državljani RH s prebivalištem u Hrvatskoj biraju po 14 zastupnika. U XI. izbornoj jedinici  državljani RH koji nemaju prebivalište u RH biraju ukupno tri zastupnika, a u XII. izbornoj jedinici članovi nacionalnih manjina biraju ukupno osam zastupnika.

Predmet referendumskih izmjena koje predlaže »U ime obitelji« odnosi se na izbor zastupnika koje biraju državljani RH s prebivalištem u Hrvatskoj.

Do sada se iz svake od prvih 10 izbornih jedinica biralo fiksno po 14 zastupnika unatoč tome što su postojale razlike i preko 30% u broju birača između izbornih jedinica. Zbog toga glasovi birača u nekim izbornim jedinicama »vrijede« mnogo manje nego u drugim izbornim jedinicama. Npr. na posljednjim parlamentarnim izborima 2011. godine u IX. izbornoj jedinici je moglo glasati 440.597 birača, odnosno 31,94% više nego u IV. izbornoj jedinici u kojoj je pravo izbora moglo ostvariti njih samo 333.927. Obje navedene izborne jedinice su na koncu dale po 14 zastupnika što znači da je u IX. izbornoj jedinici glas birača potencijalno vrijedio gotovo 32% manje nego u IV. izbornoj jedinici. Ustavnim izmjenama koje predlaže »U ime obitelji« Zakonodavac bi bio obvezan donijeti zakonska rješenja kojima bi se ujednačila »vrijednost« glasova u svim izbornim jedinicama.

Ukupan broj zastupnika u Saboru ostat će nepromijenjen. Bit će manje izbornih jedinica jer će se u svakoj izbornoj jedinici birati 20 ili više zastupnika ovisno o broju birača. Zastupnička mjesta raspodijelit će se između izbornih jedinica na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. To znači da će svaka izborna jedinica dati 20 ili više zastupnika proporcionalno broju birača koji su obuhvaćeni pojedinom izbornom jedinicom.

Osim navedenog, neke su izborne jedinice trenutačno formirane tako da neprirodno dijele postojeće jedinice područne samouprave, pa je tako npr. Grad Zagreb podijeljen između čak četiri izborne jedinice, tj. I., II., VI. i VII. izborne jedinice. U Europi izborne jedinice uglavnom slijede granice zacrtanih administrativno-upravno-teritorijalnih granica, a to je stav i Venecijanske komisije. Zbog toga »U ime obitelji« na referendumu traži da izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske.

16. Zašto se smanjuje izborni prag s 5 na 3 posto?

Sadašnji izborni prag od 5% jest relativno visok za hrvatske prilike i predstavlja osnovnu prepreku svim političkim strankama, osim SDP-u i HDZ-u. Pravo sudjelovanja u raspodjeli zastupničkih mandata imaju samo stranke koje premaše taj izborni prag, što nije uspjelo (2011. g.) jednoj nekad značajnoj stranci – HSLS (sa 72 924 glasova) ili HSS-u (sa 71 450 glasova) koji je uspio dobiti samo jednog zastupnika. Tako visoki izborni prag nas faktično dovodi do dvostranačja – nadmetanja između HDZ-a i SDP-a, što svakako nije dobro jer nema pravične zastupljenosti u Saboru. Ukupno je 2011. godine na parlamentarnim izborima 606.356 birača, odnosno njih čak  25%, glasovalo za liste koje nisu prešle izborni prag od 5%. Tako se smanjenje izbornog praga nameće kao jedna od nužnih mjera za pošteniji izborni sustav u kojem će saborski zastupnici stvarno biti predstavnici onih koji su glasali za njih. U dobrim europskim primjerima najčešći raspon izbornog praga je od 2 do 4%, tako da predloženi izborni prag od 3% u Hrvatskoj zadovoljava i usporedne stručne standarde.

17. Koja je svrha uvođenja načela zabrane zajedničke kandidacijske liste?

Predlaže se zabrana zajedničkih kandidacijskih listi dviju ili više političkih stranaka, kako bi se svaka politička opcija (stranka ili nezavisna lista) samostalno predstavila svojim programom i kandidatima biračkom tijelu i na temelju stvarne potpore na izborima participirala u raspodjeli mandata u Hrvatskom saboru. U razmjernom sustavu koji se predlaže, s velikim izbornim jedinicama i relativno niskim izbornim pragom od 3%, nema nikakve potrebe za zajedničkim kandidacijskim listama političkih stranaka i time ni na koji način nije ugroženo načelo višestranačkog sustava. Takva zabrana prijeizbornog koaliranja propisana je primjerice Ustavom Norveške, a propisana je i njemačkim izbornim zakonom.

Naime, u koalicijama prije izbora skupljaju se razne stranke na zajedničkoj kandidacijskoj listi i takva koalicijska lista treba zadovoljiti iste izborne uvjete (npr. prijeći izborni prag od sadašnjih 5%) kao i stranka koja samostalno nastupa na izborima. Zbog toga se događa da pojedine stranke, iako nemaju potporu u glasačkom tijelu, a isključivo zahvaljujući drugim »jačim« strankama s kojima su u predizbornoj koaliciji, dobiju saborske zastupnike i/ili čak dobiju mogućnost sudjelovanja u obnašanju najviše izvršne javne vlasti, što je krajnje nepravično.

Nužno je da svaka stranka posjeduje iste uvjete i mogućnosti ulaska u parlament, neovisno o svojem koalicijskom partneru, s kojim će tek nakon provođenja izbora moći udružiti snage radi formiranja vlade ili oporbenog bloka na temelju izbornih rezultata.

Nadalje, birači bi trebali imati mogućnost glasovanja za jedinstven politički program stranke, a dvije ili više stranaka sa zajedničkom listom ne mogu ponuditi homogeni politički program, jer bi se inače prethodno ujedinile u jednu stranku.

18. Što je to »glasovanje dopisnim i elektroničkim putem«? Je li  glasovanje elektroničkim putem sigurno?

Glasovanje dopisnim i elektroničkim putem omogućuje svim hrvatskim državljanima, a posebno onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga, ili jer nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske da glasaju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom. Ovakvi načini glasovanja omogućuju svima da u potpunosti ostvare svoje biračko pravo zajamčeno u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.

Vlada RH je ove godine uvela napredni sustav e-Građani uz pomoć kojeg svaki građanin može na siguran način, preko Interneta, od doma, izvaditi dokumente poput rodnog i vjenčanog lista. Također, ministar Bauk tvrdi da tehnički ne postoji prepreka da se građani o potrebi raspisivanja referenduma izjašnjavaju preko sustava e-Građani.  Dakle, ako već postoji siguran sustav koji svim registriranim građanima nudi ovu razinu usluge za najosobnije dokumente, moguće ga je nadograditi i za glasovanje na izborima!

19. Koje zemlje imaju mogućnost dopisnoga ili elektroničkoga glasovanja?

Dopisno glasovanje postoji u mnogim zemljama svijeta, a od država nama najbližim dopisno glasovanje postoji u Italiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini.

Također, mnogo je primjera elektroničkoga glasovanja – od Australije, Kanade, do Italije, Estonije, Njemačke, Francuske, Finske, Švicarske itd.

20. Što će vladajući morati učiniti kako bi omogućili da već na prvim sljedećim izborima hrvatski državljani glasuju dopisnim i elektroničkim putem?

Za ukidanje dosadašnje diskriminacije birača prema mjestu prebivališta, i općenito povećanje dostupnosti mogućnosti glasovanja svih birača, bit će potrebno donijeti provedbeno-tehnički zakon vezano uz dopisno i elektroničko glasovanje.

21. Što kažete na kritike da se radi o parcijalnom, a ne cjelovitom rješenju izbornih promjena?

Prijedlog Građanske inicijative »U ime obitelji« čini cjelovito rješenje za bolji i pravedniji izborni sustav primjenjiv već na prvim sljedećim parlamentarnim izborima 2015. godine.

Iako ozbiljne manjkavosti postojećeg izbornog zakonodavstva postoje već godinama i narušavaju povjerenje građana u sustav predstavničke demokracije, do sada se nije pojavila politička volja koja bi u Saboru dovela do nužnih zakonskih promjena. Zato građanska inicijativa “U ime obitelji” predlaže građanima da na referendumu sami donesu odluku o promjeni izbornog zakonodavstva. Promjena bi se dogodila tako da se referendumom u Ustav unesu ona načela glasovanja koja su najnužnija za pravedniji i demokratičniji izborni sustav, koji bi biračima bio dostupan već na prvim sljedećim parlamentarnim izborima 2015. godine.

22. Što kažete na kritike da nije dobro krojiti zakone referendumom?

Prema Zakonu o referendumu, referendum je “oblik neposrednog odlučivanja birača u obavljanju državne vlasti o pitanjima određenim Ustavom” (čl. 2.). Standardna je demokratska praksa da se građani na referendumu očituju prihvaćaju li ili ne pojedini zakon ili jedan njegov dio. Npr. u Švicarskoj se svake godine na referendumu odlučuje o promjeni pojedinih dijelova zakona. Tako se pospješuje uključenost građana u demokratske procese odlučivanja, ostvaruje njihova veća suodgovornost za zajedničko dobro i jača povjerenje u državne institucije i vladavinu prava.

23. Što kažete na kritike da referendumski troškovi nisu opravdani kada imamo političare koje plaćamo i koji to mogu provesti u praksi?

Slažemo se da imamo saborske zastupnike koji su plaćeni da budu politički predstavnici naroda koji ih je izabrao i da su predložene izmjene trebali već odavno provesti, ali također je činjenica da su oni to propustili napraviti iako su imali takva predizborna obećanja.

Predlažemo da se, ako birači zatraže referendum, on održi u isto vrijeme s predsjedničkim izborima i time bi se troškovi organiziranja referenduma sveli na minimum.

Aktualna vlast očito ne želi promjene izbornog sustava jer se njime povećava konkurencija kvalitetnih kandidata i gubi »sigurnost« za podobnike koju su do sad jamčile političke stranke. Iako mogu, oni ne žele poboljšati izborni sustav. Očito je da bez angažmana nas, birača, građana, nema promjena na bolje. Građanima pripada vlast u Hrvatskoj i oni žele biti nositelji društvenih i političkih promjena.

Promjene izbornog zakonodavstva su nužne kako bi svi hrvatski državljani mogli koristiti svoje biračko pravo u pravednijem i demokratičnijem izbornom sustavu. Iz tog razloga je građanska inicijativa “U ime obitelji” predložila građanima da se Ustav nadopuni načelima glasovanja koji će osigurati željene promjene već na prvim sljedećim parlamentarnim izborima 2015. godine, a ne za 5 godina ili tko zna kada.

24. Što kažete na kritike da su ove promjene »skrojene« tako da bi odgovarale strankama poput Hrasta ili političkom uključivanju udruge »U ime obitelji«?

Ove su promjene nastale kao rezultat stručnog i cjelovitog promišljanja i istraživanja pravnog tima. One ne preferiraju nikoga posebno, nego idu na ruku svim onim političkim subjektima koji zastupaju najbolji interes hrvatske države, a to je – omogućiti biračima da mogu izabrati najbolje ljude, s najboljim kompetencijama, koji će na najbolji mogući način zastupati interese hrvatskog naroda jer će biti najviše odgovorni onima koji su ih i izabrali za svoje političke predstavnike. Unaprjeđenje postojećeg prema modernijem i pravednijem izbornom sustavu bili su najvažniji kriterij pri izradi ovih promjena.

Popis pitanja i odgovora u PDF formatu možete preuzeti ovdje.