Za dva i pol tjedna (od 21. 9. do 5. 10.) nezadovoljstvo političarima, oporba, stručna javnost i građani, moći će izraziti na izjašnjavanju o referendumu za promjenu izbornog zakonodavstva “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”, to je bila tema emisije “Ujutro Prvi” 4.9., Prvog programa Hrvatskog radija. O izmjeni izbornog zakonodavstva i referendumu Građanske inicijative “U ime obitelji” govorili su članovi Organizacijskoga odbora Željka Markić i Krešimir Planinić, Dragutin Lesar, Hrvatski laburisti i prof. Berto Šalaj, Fakultetu političkih znanosti.

Medijski ‘spinovi i sinovi’

„To su spinovi“ odgovorila je Markić, na pitanje voditelja je li sve ovo „samo lukava prethodnica transformacija „U ime obitelji“ u političku stranku i izlasku na izbore iduće godine?“.

„Kada netko uđe u javni prostor kao što je ušla inicijativa i kao što sam ušla ja, konkretno se angažirajući, a netko stalno ponavlja ‘da li oni imaju neku skrivenu namjeru’ ja to smatram spinom, ali odgovorit ću. Pričalo se da idemo na izbore za Europski parlament, pa nismo išli, onda se pričalo da sve radimo kako bih se ja kandidirala na predsjedničkim izborima, a sada se već priča o parlamentanim izborima… Mi smo potpuno usredotočeni na to da omogućimo da se svi oni u Hrvatskoj koji mogu i žele doprinijeti promjenama u Hrvatskoj mogu i uključiti u politički život. To je naše promišljanje i to je ono što mi sada radimo – ja se nadam da će ljudi to iskoristiti.“

Motivi pokretanja referenduma

Vjerujemo da izražavamo mišljenje najmanje 10 % biračkog tijela – to je 430 000 potpisa koje trebamo prikupiti kako bi se mogao raspisati referendum – naše i njihovo nezadovoljstvo načinom na koji se vrši selekcija kadrova koji ulaze u politiku, kazala je Markić upitana o motivima za organiziranje ovog referenduma. „U Saboru postoji mehanizam da saborski zastupnici opozovu Vladu koja dobro ne radi svoj posao. Ova Vlada ne radi dobro svoj posao, nema niti znanja niti sposobnosti provesti potrebne promjene. Ipak, saborski zastupnici ne opozivaju Vladu.  Zašto? Jer je ključ stranka, jedino je važno jesi li iz moje stranke, a ne kako obavljaš svoj posao. Onog tko je iz moje stranke ja branim.“

Vremena ima dovoljno, upitna politička volja

Dragutin Lesar podsjetio je kako su Hrvatski laburisti uputili početkom srpnja u saborsku proceduru dva prijedloga izmjena izbornog zakona. Istaknuo je kako vladajuća većina „zaista imaju povijesnu šansu da odgovori na izazov i prijedloge koji su dati“.

Lesar je podsjetio da se prema mišljenju stručnjaka, a temeljem Ustava i zakona i preporuka Venecijanske komisije, izborni zakon može mijenjati negdje do sredine veljače 2015.  godine.

„Zaista se može dogoditi ako politčka volja vladajuće većine izostane da će građani na referendumu odgovoriti na te probleme – onda će i pitanje političkih dogovora političara i građana oko tih pitanja biti otežana“ konstatirao je Lesar dodajući da je i predsjednik sabora Josip Leko „na svojevrsnom ispitu“ jer ćemo vidjeti na koju će točku dnevnog reda uvrstiti prijedlog Laburista.

Na negativni komentar slušatelja zbog sudjelovanja Hrvatskih laburista u propalim pokušajima izmjena Ustava kojima su predsjednik Josipović, Vlada, GONG i Laburisti željeli de facto onemogućiti građanske referendume, Lesar je odgovorio: „Jesmo sudjelovali u prijedlogu promjena Ustava da se regulira područje referenduma. Vlada je sada odlučila da običnim zakonom to uredi kako je njima volja.“

Vladajući žele onemogućiti referendum

I odvjetnik Krešimir Planinić komentirao je najave izmjena zakona o referendumu: „Vidjeli ste nakanu trenutačnih predstavnika vlasti. Zamisao da se ovakav oblik izjašnjavanja ograniči do te mjere da faktički referendum više i ne postoji. I sada koliko vidimo plasira se prijedlog da se potpisi prikupljaju na službenim mjestima i na taj način isto demotivira građane i oteža i onemogući referendum… trenutačno svi mi osjećamo da je izbor saborskih zastupnika najvažniji izbor u Republici Hrvatskoj” – želimo da bude pošten, rekao je Planinić.

Sabor nije poslušao Ustavni sud, ispada da mi, obični građani moramo reagirati

„Ljudi će moći izabrati osobu imenom i prezimenom, neće biti osipanja glasova kakvo sada postoji – da preko 25 % birača koji su izašli na izbore, i glasovali, nemaju svoje predstavnike u Saboru – najvišem zastupničkom tijelu u Hrvatskoj. Svaki četvrti glas birača koji su glasali na prošlim parlamentarnim izborima dodijeljen je stranci za koju taj birač uopće nije glasovao. Naša je intencija to promijeniti“, naglasio je Planinić.

Podsjetio je kako je Hrvatski sabor dobio naputak Ustavnog suda još 2010. godine koji upozorava kako glasovi birača ne vrijede jednako, no Sabor nije poduzeo ništa da tu nepravdu ispravi. Razlike u broju birača koje predstavlja isti broj zastupnika razlikuje se i do 30 %. „Na kraju ispada da obični građani moraju samostalno detektirati problem, predložiti riješenje i provesti promjenu – referendumskim izjašnjavanjem – i jer očigledno – političari ne žele provesti promjene koje traže i Ustavni sud i birači.“

HEP – imenovanja zakonski čista, ali moralno i politički upitna

Profesor Berto Šalaj prokomentirao je i današnje smjene na čelu Hrvatske elektroprivrede (HEP), pri čemu je za novu predsjednicu uprave imenovana osoba bez stručnih znanja, ali u kvoti HNS-a. „Ova aktualna vlast je u svojoj predizbornoj kampanji obećavala da će ona biti drugačija prije svega po tome što je poštena za razliku od HDZ-ove vlasti i da se neće upuštati u političku korupciju. Međutim kad pogledamo razmjere stranačkog kadroviranja koje radi ova vlast onda je jasno da je to vrlo upitno da li je ova vlast poštenija od one“, rekao je Šalaj.

„Ova formalno i zakonski “čista” imenovanja ali su i ona moralno i politički vrlo upitna iz tog razloga ovi prijedlozi izbornih modela idu jednim dijelom i na tom tragu da se takva situacija izmjeni“, istaknuo je Šalaj.

Prijedlozi izmjena nisu radikalni, ali donose jako bitne promjene u izborni sustav

Oni nisu radikalni, nisu radikalno reformski usmjereni. Oni su umjereni i donose umjerene promjene tim više je začuđujuće da dvije glavne političke stranke, ne da ih ne žele prihvatiti, nego uopće ne žele razgovarati o tim prijedlozima. Odbacuju te prijedloge pod izgovorom da se oni ne zalažu za parcijalna rješenja i da za takve rasprave treba vremena.

E sad je pitanje kada ćemo vidjeti njihova “cjelovita” rješenja i kada će biti vremena za te rasprave.

„Nažalost ja sam prilično pesimist da će dvije najveće stranke to prihvatiti i onda se nekako logično nameće pitanje moraju li građani to trpjeti i glasovati po modelu koji im se ne sviđa“, pitao je Šalaj.

Istaknuo je kako je jedan od odgovora onaj koji nudi inicijativa “U ime obitelji” – da građani to mogu sami promjeniti bilo promjenom zakona, ili premještanjem djela izbornog sustava u Ustav.

„Ovaj prijedlog inicijative “U ime obitelji” koji se sadržajno u velikoj mjeri preklapa s prijedlogom Hrvatskih laburista i Gongovim prijedlogom je jedna od mogućnosti. I, koliko god se ja zalagao da političke institucije djeluju i obavljaju svoj posao u demokraciji, čini mi se da bez jednog šireg društvenog pritiska nevladinih organizacija i akademske zajednice, da ove dvije glavne političke stranke neće dozvoliti da se dogodi promjena i da ćemo mi ukoliko se uspije skupiti dovoljan broj potpisa da ćemo mi ići na referendum.“, zaključio je Šalaj.

‘Ne mislim da je dobro da cupkamo na mjestu i čekamo da saborski zastupnici odrade svoj posao’

„Uvjereni smo da izražavamo mišljenje jednog širokog kruga ljudi koj žele promjene sada već na sljedećim parlamentarnim izborima.“, rekla je Željka Markić. Malo se tko u javnosti usudio pričati protiv preferencijalnog glasovanja, rekla je.

„Mene zanima tko može u hrvatskoj javnosti reći da je protiv toga da hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj mogu glasovati dopisnim putem. Tko je taj tko će reći da je ova sadašnja diskriminacija više od 400 000 hrvatskih državljana koji praktički ne mogu koristiti svoje pravo glasa u redu. Dakle malo tko se usuditi reći da ova načela, koja su pravedna, koja povećavaju pravednost u hrvatskom društvu loša, ali razlikovat ćemo se u tome da li želimo vidjeti promjenu sada, na sljedećim parlamentarnim izborima, koji će biti u 12. mjesecu 2015. – ili želimo vidjeti promjenu za četiri-pet godina. Mi, „U ime obitelji“ želimo vijedi promjene sada, već na sljedećim parlamentarnim izborima. Zato smo odredili da se birači izjašnjavaju od 21.9. do 5. 10. da bi se mogli steći preduvjeti za raspisivanje referenduma ako tako odluče birači.

„Ne mislim da je dobro da da cupkamo i čekamo što će opet političke stranke i saborski zastupnici odlučiti o demokratizaciji izbornog sustava, jer se toliko puta pokazalo da nema političke volje za promjene.“

Dogovor se ne postiže nametanjem

Za provođenje promjena koje su potrebne Hrvatskoj da bismo izišli iz ove ekonomske krize potrebno je aktivno sudjelovanje građana, istaknula je Markić. „Promjene koje su pred nama su strukturne promjene, koje će koštati svakoga od nas, svakog građanina ponaosob. Da bi se one mogle provesti moramo postići dogovor svih nas – i političara i običnih građana. Dogovor se ne postiže nametanjem, već proširenjem prostora slobode kako bi svaki od nas mogao dati najbolje od sebe.“

‘Namjerno nismo išli na radikalne promjene’

Markić je prokomentirala i ocjenu prof. Šalaja da promjene nisu radikalne. “Mi namjerno nismo išli na radikalne promjene. I mi smo imali razne ideje kako bi trebao izgledati izborni sustav, da bude, na primjer, poput Njemačkog, ali to nismo stavili u referendumsko pitanje jer smo željeli poštivati ono što su hrvatski birači izražavali kroz prošlost hrvatske države zadnjih 25 godina Ali ove promjene su revolucionarne ako nastupe za hrvatski politički sustav u ovom trenutku.“

Hrvatski politički sustav u dubokoj krizi

Na pitanje slušatelja razmišlja li inicijativa da s obzirom na posljednje prijedloge Zakona koji idu u smjeru onemogućavanja referendumskog izjašnjavanja zaštiti i sam referendum, odvjetnik Planinić je odgovorio da se i o tome razmišlja.

Profesor Berto Šalaj rekao je kako je Hrvatska već niz godina u gospodarskoj recesiji i to je ono s čime svaki dan živimo. Ono što nam prolazi pomalo ispod radara je da je naš politički sustav u jednoj dubokoj krizi.

Političke klase nisu svjesne dubine problema

„Građani sve manje vjeruju etabliranim političkim klasama. Čini mi se da političke klase toga nisu svjesne. Pogledajte neuređeno izborno zakonodavstvo, neuređeno referendumsko zakonodavstvo, odustajanje od reforme javne uprave, teritorijalnog preustroja Hrvatske, to su stvari koje nisu toliko isključivo vezane uz pitanje gospodarskog oporavka nego uz političku volju da se politički sustav učini demokratičnijim i bližim građanima. Čini mi se da nisu svjesni dubine tog problema i bojim se kada izvan tog institucionalnog okvira izađemo da bi im se to moglo obiti o glavu“, zaključio je Šalaj.

Mini-revolucija

Je li ovo zadnji referendum na koji će građani moći izaći u javnim prostorima?, pitao je voditelj Krešimira Planinića

„Nadam se da ne. Moram naglasiti da je upravo naša nakana da stavimo u Ustav ova načela da ih bilo koja politička opcija ne može mijenjati kada dođe i kako poželi. Ovo je mini revolucija izbornog sustava zato što ni predsjednik stranke ne će biti siguran da će ući u Sabor – ovisit će o bračima. “Da ne govorimo o gospođi koja će postati šefica HEP-a” dodala je Markić.

Izvor: Narod.hr